Vilko Žiljak 2003

VILKO ŽILJAK

Povodom 30. godišnjice izlaganja kompjutorske grafike – 27. 10. – 15. 11. 2003.

Virtualna priroda Vilka Žiljka

Prije trideset godina Vilko Žiljak prvi put izlazi u javnost kao sudionik likovnih zbivanja – sudjeluje na međunarodnoj manifestaciji „Tendencije 5“, izložbi koja kritički predstavlja konstruktivna vizualna istraživanja, kompjutorska vizualna istraživanja te konceptualnu umjetnost. Žiljak izlaže u Tehničkom muzeju, u sklopu sekcije „kompjutorska vizualna istraživanja“. Zagreb je naime tih godina poznato središte novih strujanja na polju likovnih umjetnosti, a naš grafičar upravo eksperimentira u prostoru „slikanja pomoću stroja“.  Potom sudjeluje na sličnim specijaliziranim izložbama i seminarima širom Europe. Zašto i čemu? Zato, napisat će jednom zgodom, jer se radi o užitku stvaranja, o iskušavanju i spoznaji vlastite moći, vlastite sposobnosti da se nešto zamisli i provede u djelo, da se stvori nova vrijednost, bez obzira na koji način – „novi“ ili „stari“.

Specifičnost Žiljkove kompjutorske grafike u prvom redu valja potražiti u sferi matematike, koja na svoj način opisuje zakonitosti vizualizacije pomoću računala. Matematički jezik simulira različite poteze rukom: vibracije i zaokrete, trzaje i blage linije, umorne i teške, kako će kazati sam autor. S druge strane, na poprištu je i određena neočekivanost ili slučajnost, što pak ovisi o trenutačnom raspoloženju programera, ali i svojstvima stroja i drugo

Virtualna priroda Vilka Žiljka obiluje bogatstvom oblika i naglašenom dinamikom. To je posebno razvidno u novoj seriji kompjutorske u boji na aluminijskoj foliji. Sada je to faza kad više nije nužno upućivati na strojno podrijetlo predočena rada, protiv čega je i autor, nego se gleda dosegnut rezultat – prihvatljiva, u sebi povezana i opravdana, emanacija duha koji oživljuje apstraktne supstrate pojavnog svijeta kako ga u realiziranoj matematičkoj inačici vidi i doživljuje tvorac rada.

Je li moguće opisivanje stvari, bića i pojava jezikom matematike? Računarac, grafičar, fizičar i matematičar Žiljak pokazuje da je to provediva mogućnost, da su upravo digitalni sistemi osnova virtualnog svijeta budući da oni, u dubini, forsiraju matematičke, apstraktne, iskaze i mogu izvršiti njihovu vizualizaciju. „Moje kompjutorske grafike nikad nisu bile crtane rukom“ kaže Žiljak. „Grafike nastaju razmišljanjem, iz glave, pa je svejedno je li u njihovoj realizaciji pokrenuta ruka, noga ili računalo.One su nastale iz potrebe da vizualiziram razmišljanja o međusobnim vezama koje se daju izraziti matematičkim jezikom, a ostvariti, donijeti pred oči, pomoću kompjutora Najljepši dio matematike – njime se bavim više od trideset godina – je stohastika koja u odnose među malim veličinama dopušta slučajne elemente. Sve te slike su igra stohastike i antistohastike. Ponašamo se nekontrolirano, no dobro pazimo da ne pobjegnemo iz okružja koje volimo“.

Večernja izložba u Galeriji „Dubrava“ priređuje se u povodu 30. obljetnice Žiljkova izlaganja kompjutorske grafike koju je do sada prezentirao na raznim stranama i u raznim prigodama. čast nam je da se ta obljetnička priredba održava u našem prostoru, a pohvalit ćemo se činjenicom da je isti svečar izlagao u „Dubravi“ i 1977., na staroj adresi Galerije u Cerskoj 1. čestitamo autoru! Želimo mu i daljnje prodore u svijet neočekivanih vizualnih senzacija što nam potiču maštu na nov način. Kao da je pred nama niz uzoraka istrgnutih iz cjeline krajolika i određene forme, ili pak zamah konstruktivnosti što priziva ustroj i gibljivost inače nevidljivih čestica i silnica.

Josip Škunca

Vilko Žiljak, profesor na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, izlaže grafičke listove i mape kompjutorske grafike u galerijama širom svijeta od 1973. Početkom  osamdesetih godina napisao je scenarij za dvadesetak filmova o informatici za koje je komponirao muziku i animaciju računalom. O njegovim grafikama i o likovnom radu iz sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća objavljena je monografija (1996.) iz pera Dore Kinert te kritike iz pera Zdravka Poznića, Zdenka Rusa, Milana Zinaića, Josipa Škunce… Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Važnije samostalne izložbe:
1974. Zagreb, Galerija INE
1975. Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti grade Zagreba
1975. Rijeka, Moderna galerija -Mali salon
1977. Zagreb, Galerija Dubrava
1978. Zagreb, Galerija Nova
1981. Zagreb, Galerija Mladost
1996. Zagreb, Galerija suvremene umjetnopsti
1997. Šibenik
1997. Kiev, Ukrajina, Kijevski muzej moderne umjetnosti
1998. Zagreb, Galerija Forum
1999. Zagreb, KIC, Studio galerija Forum
2000. Bratislava, Narodne osvetove tantrum
2000. Pieštane, Podtacova grafika, Art Galery MM

Važnije skupne izložbe:
1973. Zagreb, „Tendencija 5“
1973. Bordeaux, Francuska, Sigma 9, „Contakt II“
1974. Zagreb, IX. Zagrebački salon
1974. Split, I. Bienale suvremene hrvatske grafike
1975. Los Angeles, SAD, „ICCH/2“
1975. Zagreb, X. Zagrebački salon
1975. Edinburgh, Dublin, „Izložba suvremene jugoslavenske umjetnosti“
1975. Beč, „Izložba suvremene jugoslavenske umjetnosti“
1975. Zagreb, „Umjetnost i znanost“, Salon JNA
1976. Belfast, Glasgow, „IzIožba suvremene jugoslavenske umjetnosti“
1976. Split, II. Bienale suvremene hrvatske grafike
1976. Zagreb, „Konfrontacije“, Galerija suvremene umjetnosti
1976. Zagreb, „IzIožba mladih“, Galerija Karas
1977. Rim, „Suvremena jugoslavenska umjetnost“
1977. Beograd, Beogradski trienale
1978. Dortmund, Berlin, Nurnberg, „Tendencija aktualne umjetnosti Jugoslavije danas“
1979. Bruxelles, „Tendencija aktualne umjetnosti Jugoslavije“
1979. Genova, Italija, „Tendencija u umjetnosti Jugoslavije“
1979. Beograd, „Teme i funkcije medija fotografije“
1980. Zagreb, „Kompjutorska animacija“, Galerija Nov
1980. Split, IV. Bienale suvremene hrvatske grafike
1980. Zagreb, „Interbiro“
1981. Brussel, Belgija, „De computer in de visuele kunst“
1985. Zagreb, „Pisana riječ u Hrvatskoj, Kompjuterizirano pismo“, Muzejski prostor
1985. Zagreb, „Kompjuterska grafika i knjiga“, Galerija Mladost
1985. „Jugoslavenska grafika“, Beograd, Muzej suvremene umjetnosti
1985. Sarajevo, Umjetnička galerija
1985. Novi Sad, Galerija suvremene umjetnosti
1985. Skopje, Muzej sovremenata umetnost
1985. Priština, Galerija umetnosti
1985. Ljubljana, Moderna galerija
1985. Cetinje, Umjetnički muzej SR Crne Gore
1997. Zagreb, „Kartografi“, Muzej suvremene umjetnosti, „Geo-gnostičke projekcije za 21. stoljeće“
1998. Warszaw, „Cartographers“, Center oh contemporary art, zamek ujazdowski
1998. Budapest, „Cartographers“,, Musarnock
1998. Maribor, „Cartographers“,, Umetnosna galerija
1999. Zagreb, HDLU, 2. hrvatski trijenale grafike


(iz knjige dojmova)