Ljerka Filakovac 2001

LJERKA FILAKOVAC

Opus na prijelazu stoljeća – 1990. – 2001. –  12. 3. – 1. 4. 2001.


Žena sa šeširom


Slikarica u svom domu

SLIKARSTVO LIRSKIH TONOVA

Još je legendarni predavač i pisac Matko Peić svojedobno ustvrdio da je Ljerka Filakovac artist, osoba sudbinski vezana za fenomen slikarstva koja slika zato što mora slikati, a ne zato jer je slikarica po profesiji. Akt slikanja kod nje prelazi skoro granicu psihološkog, gotovo da je izraz njene tjelesnosti, života uopće. Da joj oduzmete boje, reći će Peić, ne znam što bi još smatrala smislom življenja.

No i prije te prosudbe bilo je nagovještaja o Ljerkinoj umjetničkoj sudbini. U zagrebačkim „Novostima“ iz 1939. s nadnevkom 28. svibnja čitamo o izložbi Vladimira Filakovca u Domu likovnih umjetnosti na kojoj sudjeluju i njegova djeca: Ivica i Ljerka, tada učenici II. Razreda gimnazije, Asta, učenica II. I Mirko, učenik I. razreda osnovne škole. Dok su dječaci zabavljeni prašumama i zvjerima, djevojčica Ljerka, piše u članku, bliža je kući i stvarnosti… Nju zanima društveni život, pa prikazuje osobe, u šumi, u šetnji, na skijanju, pred zrcalom, kod čaja itd. Ona opaža oko sebe ljude i stvari.

I danas je slično, umjetnica i dalje stvara potaknuta životnim silnicama i opažanjem. Jednom zgodom napisala je da ti radovi jasno govore o njezinu životu i ambijentu u kojemu se kreće, o postojanju, talentu i znanju koje ima. Nikada se nisam pitala zašto slikam, bilježi slikarica, kao što se ptice ne pitaju zašto lete. Od ranog djetinjstva svi četvero mogli smo slikati u tatinom ateljeu, po cijeloj kući ili dvorištu. Učili su me da volim život i prirodu koja je oduvijek bila nedjeljivi dio moje ličnosti, kao što su to tradicija i znanje o umjetnosti koje sam primila od mog oca.

Vladimir Filakovac bio je cijenjen umjetnik i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. U slikarstvu nastavlja tradiciju münchenskog kruga figuralnim kompozicijama, pejzažima i portretima, kako donosi kritička povjesnica, a poslije nastaje niz postimpresionističkih djela. Mogli bismo kazati da i Ljerka stvara u duhu postimpresionizma a kada se prihvaća načelo da slikari, svaki za sebe, traže nove izražajne mogućnosti, kao što su to prakticirali Cezanne, Van Gogh, Gauguin, Bonnard i drugi slikari.

Na izložbi u Galeriji „Dubrava“ Ljerka Filakovac prikazuje recentne radove s prijelaza stoljeća. To je izbor akvarela, pastela i crteža tuš-pero, tuš-kist, lavirani bajc, kreda, koji podjednako svjedoči vitalnosti njezina lirskog izričaja kao i širinu interesa, u rasponu od skice u budoaru i ženskog akta do krajolika okupanog jesenskom paletom.

Josip Škunca


Atelier


Interijer

Ljerka Filakovac rođena je 1928. godine u Osijeku. Grafički odjel na Srednjoj obrtnoj školi u Zagrebu završila je 1948. godine, a 1952. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (profesori: Omer Mujadžić, Vladimir Filakovac, Oton Postružnik, Vjekoslav Parać, Tomislav Krizman). Nakon prvog samostalnog izlaganja 1954. godine boravi u Švicarskoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i Engleskoj. Od 1965. godine djeluje u Grožnjanu, član je Umjetničke kolonije u Iloku. Članica je HDLU-a, Udruženja umjetnika Grožnjan, Accademia delle Arti e del Lavoro – Italija, Accademia Europea-Accademia Bedriacense – Italija, International Biographical Association Cambridge – Engleska. Djela joj se nalaze u galerijama, ustanovama i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

Samostalne izložbe:
1954. Zagreb, Galerija Likum
1955. Rijeka, Riječki salon
1956. Osijek, Izložbeni salon (s ocem Vladimirom Filakovcem)
1957. Zagreb, Salon ULUH
1960. Beograd, Muzej za primenjenu  umetnost, Dom kulture općine Vračar
1970. Zagreb, Galerija INEX
1975. Zagreb, Salon HDLU
1976. Zagreb, Galerija Lotrščak
1976. Vukovar, Galerija umjetnina
1978. Ilok, Muzej grada Iloka
1979. Galerija Dubrava, Zagreb
1979. Valpovo, Galerija ROK
1985. Grožnja, Galerija Muzičke omladine BALOTA
1987. Zagreb, Muzej grada Zagreba
1988. Galerija Dubrava
1988. Grožnjan, Galerija Pavoković
1995. Grožnjan, Galerija M. Z. 65
1995. Grožnjan, Galerija Art Medica
1996. Grožnjan, Galerija M. Z. 65
1996. Grožnjan, Galerija Omladić
1998. Grožnjan, Galerija Elena
2001. Zagreb, Galerija Dubrava

Važnije skupne izložbe:
Od 1952. izlaže na brojnim izložbama u zemlji (Zagreb, Osijek, Rijeka, Grožnjan, Subotica, Sarajevo…)
1980. Amsterdam, International Congress on Art and Communications
1980. Zagreb, Galerija Dubrava, „U čast obitelji Fila­kovac“
1982. Cambridge, I.B.C. Galery
1985. Paris, Le Salon des Nations a Paris
1991. Osijek, Franjevački samostan
1991. Vinkovci, Galerija INA, „Darovana djela“
1992. Grožnjan, Izložba za Vukovar
1992. Zagreb, „Darovana djela za 124. Vukovarsku brigadu“
1992. Zagreb, Galerija Zvonimir, XVI. Likovna kolonija Ilok
1992. Osijek, Donacije za HNK Osijek
1992. Grožnjan, Galerija Fontikus, „Evropski umjetnici protiv rata“
1992. Zagreb, Muzej Mimara, „Proslava Zlatne Bule“
1993. Zagreb, Donacije za Muzej Vukovar
1993. Osijek, XIII. Ratni biennale Slavonaca (na bien­nalu sudjeluje od 1965. godine)
1993. Zagreb, KD Vatroslav Lisinski, „Donacije za invalide“
1994. Zagreb, Muzejski prostor, „900 godina Zagreba­čke biskupije“
1998. Zagreb, Gliptoteka HAZU, „Žrtve Bleiburga i križnoga puta“
1998. Umag, Muzej Umag
2000. Grožnjan, Galerija Fontikus

Važnije nagrade i priznanja:
1984. „Status dells Vittoria“, Italija (ličnost godine)
1985. „The First Five Hundred“, International Bioga­phical Centre Cambridge, Engleska
1986. „The Golden Flame“, USA
1989. „Il Diploma di Maestro Accademico“, Italija
1989. Nagrada za slikarstvo, (plemićka titula i grb Ljer­ka Maria Magdalena Lillian Filakovac), The Royal College of Heraldry, Australija/Engle­ska


Ženski akt


(iz knjige dojmova)