Hrvatski velikani 1997

HRVATSKI VELIKANI

Hrvatski velikani – izložba uz Dan državnosti


Zlatko Čular, Ban Jelačić

Hrvatski velikani – izložba uz Dan državnosti

Pridržavajući se nastojanju da ovogodišnji Dan državnosti bude posebno svečano obilježen jer se slavi u danima kada se i Podunavlje, putem mirne reintegracije, ponovo vraća u hrvatski ustavnopravni sustav. Galerija „Dubrava“ uz dan državnosti priređuje izložbu spomeničkih skica i studija nazvavši je „Hrvatski velikani“. Naime, svi velikodostojnici, političari, umjetnici i pisci, koji su postali predmet spomeničke obrade a našli su se u postavu spomenute izložbe, svakako zaslužuju epitet „velikan“ i jednako su sanjali o Hrvatskoj kao državno-pravnom području starih i potvrđenih privilegija.

Ban Jelačić, Petar Krešimir IV, Silvije Strahimir Kranjčević, kardinal Alozije Stepinac, Ante Starčević, Ivan Meštrović, Stjepan Radić, Miroslav Krleža i Tin Ujević – kako katološki slijede na izložbi – nisu nego plemenite vertikale, svaki u svom vremenu i na svoj način, pače i u slučaju kada djeluju na suprotstavljenim svjetonazorskim osnovama (slučaj Krleža-Ujević, njihov međusobni odnos).

Pozvano je petero zagrebačkih kipara provjerene reputacije i svi su se rado odazvali na našu molbu da sudjeluju na izložbi u povodu Dana državnosti. To su: Zlatko Čular, Milena Lah, Tomislav Ostoja, Ante Starčević i Miro Vuco, autori koji imaju više izvedenih projekata a i sudjelovali su na domaćim i međunarodnim kiparskim simpozijima. Najzastupljeniji hrvatski velikan je kralj narodne krvi Petar Krešimir IV. To je zato jer su Čular, Milena i Ostoja sudjelovali na natječaju za njegov spomenik u Šibeniku a dodajemo i to da je Čularov Ban Jelačić nedavno otkriven u Glini. Skice i studije što se mogu razgledati otkrivaju nam istodobno dionice stvaralačkog procesa, način kako Čular i ini izlagači počinju i razrađuju zamisao o momentu do konačne verzije.

Ali što na izložbi radi Ivan Pavao II, Papa iz Poljske? Zar je i on Hrvatski velikan? Čular i Ostoja su ponudili među inim i izloške posvećene tom vrhunskom moralnom autoritetu današnjeg svijeta, koji se punim srcem zalagao za ponovno priznanje hrvatske državnosti. U tome smislu Sveti Otac nedvojbeno jest i naš velikan, dapače pjesnik koji rado spominje daleke korijene Bijele Hrvatske na tlu njegove domovine.

Josip Škunca


Tomislav Ostoja, Petar Krešimir IV, Alojzije Stepinac i Sv. otac Papa

Zlatko Čular rođen je 1935. godine u Dubrovniku. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, kiparski odsjek, završio je 1957. godine. Iste godine nastavlja dvogodišnji specijalistički studij u klasi profesora Antuna Augustinčića. Od 1959. do 1963. godine suradnik je majstorske radionice Antuna Augustinčića. Autor je više spomeničkih rješenja. Izlaže od 1960. godine.

Katalog:
1. Sv. otac Papa, gips, 58×22 cm
2. Ban Jelačić, gips, 35×26 cm
3. Petar Krešimir IV, gips, 43×70 cm

Milena Lah rođena je u 1920. godine Sv. Križu. Završila je srednju školu u Zagrebu gdje je i diplomirala 1948. godine na Akademiji likovnih umjetnosti. Bila je suradnica Majstorske radionice Vanje Radauša. Godine 1949 i 1950. studirala je i u Italiji. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Od 1963. godine sudjelovala je na dvadesetak kiparskih simpozija u Njemačkoj, Italiji, Austriji… Organizator je I. mediteranskog simpozija u Labinu 1971. godine. Izradila je više spomenika na javnim mjestima.

Katalog:
1. Silvije Strahimir Kranjčević, bronca, 31×15 cm
2. Petar Krešimir IV, bronca, 25×12 cm

Tomislav Ostoja rođen je u Splitu 1931. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suradnikom majstorske radionice A. Augustinčića. Izlaže od 1957. u Hrvatskoj, Njemačkoj, Australiji, Kanadi i drugdje. Autor je mnogih skulptura i spomenika postavljenih na javnim mjestima.

Katalog:
1. Petar Krešimir IV, silumin, 40x20x23 cm
2. Alojzije Stepinac, gips, 73x24x18 cm
3. Sv. otac Papa, patinirani gips, 29x14x13 cm

Ante Starčević rođen je u Zagrebu 1933. godine. Godine 1957. diplomirao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi F. Kršinića i A. Augustinčića. Bavi se i slikarstvom, grafikom i crtežom. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Osijeku, Gospiću, Splitu, Hvaru, Rimu, Sidneyu i Los Angelesu. Autor je mnogobrojnih portreta i spomenika, koji se nalaze na javnim mjestima.

Katalog:
1. Ante Starčević, bronca, 31×9 cm
2. Ivan Meštrović, bronca, 41×20 cm
3. Stjepan Radić, bronca, plaketa

Miro Vuco rođen je 1941. godine u Vojniću kraj Sinja. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1967., gdje je završio i postdiplomski studij 1969. godine. Od 1969. do 1971. godine suradnik je majstorske radionice Antuna Augustinčića. Suosnivač je (1970.) i član likovne grupe BIAFRA, sve do njenoga razlaza (1978.). Od 1968. godine do danas sudjeluje na brojnim skupnim, problemskim, koncepcijskim, autorskim i reprezentativnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Njegove skulpture i spomenici nalaze se na mnogim javnim mjestima.

Katalog:
1. Miroslav Krleža, glazirana terakota, 30×16 cm
2. Tin Ujević, glazirana terakota, 30×17 cm


Ante Starčević, Ivan Meštrović, bronca, 41×20 cm

 


(iz knjige dojmova)