Vinko Fišter 1996

VINKO FIŠTER

Prostor i znak – slike - 15. 4. – 5. 5. 1996.

ZNAK I PROSTOR VINKA FIŠTERA

Postoji u djelu Vinka Fištera određena mjera što se obnavlja, što traje usprkos shvatljivim mijenama i svagda iznova zahvaća sebe i novu, tek dosegnutu ravan koncentracije, kao i egzegezu toga zgušćivanja ideja u provedbi. To je mjera znaka, mjera prostora. Fišterov znak tumači prostor, a prostor razlaže znak. Uvijek je tako, gotovo od početka, to jest od sedamdesetih godina kada se kada se slikar usmjeruje prema redukciji i geometrizmu. Donekle iznenađuje da je Fišter istom u devedesetima tu svoju konstantu unio u naziv ciklusa, u sklop riječi „prostor i znak“. Zbilo se to 1990. na izložbi u Atelieru „VB“ u Sesvetama, na kojoj je pokazao 20 crteža srednjeg formata u miješanoj tehnici.

U tome smislu sadašnja izložba u galeriji „Dubrava“ čini dio toga opusa, na kojemu je umjetnik radio još 1991., 1992. i 1993. No Prostor i znak nije ostao samo na crtežu. Sada su pred nama studiozno rađene slike u kombiniranoj tehnici – u njima do izražaja dolazi i Fišterovo zanimanje za stvarnu zapremu prostora – slike objekti. I još nešto. Iako su i crteži iz 1990. posjedovali slikarski dinamizirana polja, kontrapunkt geometrijskim oblicima: krugu, križu, četvorini i trokutu, tenzija i dinamika slika znatno nadmašuje tu neobičnu izražajnost. To pak znači da je autor osobito nastojao da ciklusom Prostor i znak maksimalno posvjedoči osebujnu poziciju, na kojoj se početkom devedesetih godina našao.

Kao što je poznato, spomenuti geometrijski oblici pripadaju sloju simbola od najdavnijih vremena. Što svjesno, što nesvjesno. Fišter je svakako u zoni njihova značenja (i značenja), makar samo onih što dotiču sveopće civilizacijske pretpostavke. Nije li svojedobno, u svojoj umjetničkoj formaciji, rado posezao za preoblikovanjem elemenata iz građevne umjetnosti i suvremenih urbanih obilježja, kojima su ruka i piramida bili zorni znakovi uređenja!? Taj slikarski prostor postupno je sveden na četvorinu u nizu, ali nikada tako da bi ta temeljna jedinica, četvorina, odlutala u laboratorij na puko mehaničko umnožavanje. Fišter je bezodvlačno posredovao nekojim čuvstvom jer ne podnosi obesplođeno stanje. Drugim riječima, na djelu je slikarstvo što ga Fišter polaže na dvije osnove: na egzaktnost, koju približuje iskazima duševnog života, i na doživljaj, koji ucjepljuje u širu mentalnu sliku odraza i refleksija. Znak ishodišnoga jedinstva i neba, krug; znak sinteze i mjere, križ; znak mirovanja i učvršćenja, četvorina; znak božanskoga, sklada, razmjera, istostranični trokut – sve to u njegovoj interpretaciji poprima okus svakodnevnoga života i esenciju dubljih težnja. Tada će slika lakoćom podnijeti dodir geometrijske apstrakcije sa slikarstvom gesta; tada će posve razumljivo u sliku ući i bolna jeka naših smrti i žrtava u Domovinskome ratu, a svemirske maglice stanovat će u susjedstvu.

Eto samosvojne, postojane, međusobno povezane slikarske stvarnosti kojom struji životnost natopljena drhtajima duše. Kao kruna toga obilja, blista govor boje: mekan je i smirujući; kad zatreba, prodoran, opominjući; kad suosjeća s patnjom nacije, poprima ton rekvijema; najljepši je kada utone u meditaciju.

Josip Škunca

Vinko Fišter rođen je 8. ožujka 1945. u Kućancu, pokraj Zagreba. Školu primijenjene umjetnosti, slikarski odjel, završio je 1966. u Zagrebu. Godine 1968. počinje izlagati, a 1969. postaje članom (ULUH-a) HDLU-a, te kao slobodni umjetnik i članom (ZUH-a) HZSU-a 1971. Kao stipendist Fonda za unapređivanje kulturne djelatnosti 1972. godine boravi u Parizu. Sudjelovao je na više od 350 selektivnih, problemskih i pozivnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je trinaest nagrada za slikarstvo, grafiku i skulpturu; od toga sedam nacionalnih i šest međunarodnih. Živi i radi u Zagrebu.
Adresa: Kašinska 9 B, 10360 Zagreb (Sesvete)

Samostalne izložbe:
1968. Prelog, Narodno sveučilište (Fišter — Mlinarec)
1970. Sesvete, Narodno sveučillste
1971. Zagreb,Galerija Dubrava
1972. Sesvete, Narodno sveučilište
1973. Zagreb, Studio galerije Forum
1974. Ludwigsburg, Kunsthaus Friederich Galerie
1975. Zagreb, Studio galerije Forum
1975. Sesvete, Narodno sveučilište
1975. Čakovec, Muzej Međimurja (Fišter – Gjivan – Štebih)
1978. Zagreb, Galerija Vladimir Nazor
1978. Zagreb, Galerija Spektar
1981. Zagreb, Galerija Dru§tvenog doma Tre§njevka
1983. Sesvete, Muzej Prigorja
1986. Zagreb, Izložbeni salon Doma JNA
1987. Zagreb, Portret-galerija LIKUM
1988. Subotica, City Gallery
1989. Novi Sad, Mali likovni salon
1990. Sesvete, Galerija VB (Baća – Fišter)
1990. Zagreb, Galerija “Miroslav Kraljević” (Baća        – Fišter)
1990. Sisak, Galerija Nuova (Baća — Fi§ter)
1993. Karlovac, Galerija ZILIK
1996. Zagreb, Galerija Dubrava

Važnije skupne izložbe:
1971. Hrvatska suvremena umjetnost, Szekesfehervar
1974-84, IV, V, VI, VIII. i IX. međunarodna izložba originalnog crteža, Rijeka
1976. Opera d’arts per Friuli, Pordenone
1976. VI. međunarodni biennale grafike, Krakow
1976. “Intergrafia 76″, Katowice
1977. Mlada jugoslavenska umjetnost, Havana i Panama
1977. “Settimana Europea di letterature ed arti”, Riccione
1978. VII. međunarodni biennale grafike, Krakow
1978. “Intergrafia 78″, Katowice
1981.Premio internationale “Villa Alessandra 81 “, Allano
1990. III. svjetski triennale male keramike, Zagreb
1990. Suvremena jugoslavenska umjetnost, Seoul
1991. Za obranu i obnovu Hrvatske”, Zagreb
1992. “35 artistes pour la Croatie”, Antony
1993. IV. svjetski triennale male keramike, Zagreb
1994. “Croartia 94″, Toronto


Prostor i znak XVII, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm

Popis izložaka:
1. Prostor i znak I, 1993., kombinirana tehnika, 50×70 cm
2. Prostor i znak II, 1993., kombinirana tehnika, 50×70 cm
3. Prostor i znak III, 1993., kombinirana tehnika, 50×70 cm
4. Prostor i znak IV, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm
5. Prostor i znak V, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm
6. Prostor i znak VI, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm
7. Prostor i znak VII, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm
8. Prostor i znak VIII, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm
9. Prostor i znak IX, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm
10. Prostor i znak X, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm
11. Prostor i znak XI, 1992., kombinirana tehnika, 70×100 cm
12. Prostor i znak XII, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
13. Prostor i znak XIII, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
14. Prostor i znak XIV, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
15. Prostor i znak XV, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
16. Prostor i znak XVI, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
17. Prostor i znak XVII, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
18. Prostor i znak XVIII, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
19. Prostor i znak XIX, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm
20. Prostor i znak XX, 1993., kombinirana tehnika, 70×100 cm


Prostor i znak VIII, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm


Prostor i znak V, 1992., kombinirana tehnika, 50×70 cm


(pozivnica izložbe)


(iz knjige dojmova)