Obitelj Filakovac 1993

OBITELJ FILAKOVAC

U čast obitelji Filakovac – 15. 3. – 4. 4. 1993.

U čast obitelji Filakovac

Obilježavajući 25-obljetnicu osnutka i neprekinutog rada Galerije Dubrava, jedna od programatskih izložaba u svečarskoj godini svakako bi trebala biti upriličena u čast slikarskoj obitelji Filakovac, koja u Dubravi živi desetljećima (točnije od 1941.). Kada god bi se, naime, poveo razgovor o programu za 1993., ta se misao nametala kao simbol likovne Dubrave i svaka bi konzulatacija neizbježno završavala zaključkom, da se predložena izložba mora ostvariti. Ali kako? Kome iz obitelji dati prednost? Pokojnom ocu Vladimiru, slikaru koji je ušao u povijest hrvatske moderne, ili nekome od njegove djece, danas afirmiranih slikara?

To što je prevagu na koncu odnijela zamisao, da svi iz obitelji Filakovac budu podjednako predstavljeni, ne treba nikoga čuditi. Jedan je od razloga te i takove koncepcije i komorni prostor naše galerije, koji jednostavno ne podnosi prenaglašen sraz, ni u pogledu kolikoće ni u pogledu poetičkih opredjeljenja. Mjera je nađena u odnosu pet-šest ili šest-sedam radova po izlagaču, ovisno o tehnici. Vladimir Filakovac bit će na primjer, zastupljen pretežito kao animalist, Ljerka s portretima, Ivan s krajolicima i mrtvim prirodama, a Mirko također kao animalist.

Neće biti nadomet ako se ovom zgodom prisjetimo nekih crtica iz života slikarske obitelji Filakovac. Na primjer, članka iz zagrebačkih „Novosti“ iz godine 1939. pod naslovom „Izložba djece Vladimira Filakovca“. U njemu se opširno opisuju i hvale radovi Ivice (tada učenika II. razreda gimnazije), Ljerke (učenice II. razreda gimnazije), Aste (učenice II. razreda osnovne škole) i Mirka (tada učenika I. razreda osnovne škole) u Domu likovnih umjetnosti, gdje su svi skupa izlagali s ocem Vladimirom. U ondašnjem Zagrebu bili su senzacija. „Kad se razgleda izložba ove djece“ – piše u novinama – „osjeti se neka vedrina. To je najbolji dokaz, da su djeca na dobrome putu, jer na vedrinu pobuđuje njihov neusiljeni dječji izraz.“

Ili pisma Ljube Babića iz godine 1950., u kojem se slavni slikar, pisac i pedagog, u svojstvu direktora Grafičkog kabineta HAZU, zahvaljuje prof. Vladimiru Filakovcu na primitku vrijedne kolekcije crteža njegove djece. „Među dječjim crtežima Odjela“ – piše Ljubo Babić – „Vaša će zbirka biti nesumnjivo jedna od onih rijetkih, koja će svakog, tko bude gledao ili proučavao razvoj dječje umjetnosti, najsugestivnije uvjeravati o likovnoj većini i ljepoti djetinjskog doba.“ Spomenimo i to da je Babić istog dana (8. prosinca) pismo zahvale uputio i mladim autorima: Ljerki, Asti i Ivici Filakovac.

Kasnije će Ljerka Filakovac napisati: „Nikada se nisam pitala zašto slikam, kao što se ptice ne pitaju zašto lete. Prve utiske o životu dobila sam sa slika koje su me okruživale u roditeljskoj kući, moj otac kraj štafelaja sa paletom u ruci i za mene neodoljiv miris svježih uljanih slika. Ovo iskustvo dijelila sam sa svoja dva brata i sestrom koji su svi umjetnici. Od ranog djetinjstva svi četvero mogli smo slikati u tatinom ateljeu, po cijeloj kući ili u dvorištu. U svom vrtu imali smo ptice, razne domaće pa i divlje životinje.

Što reći na kraju? Danas je Dubrava mjesto različitih likovnih tendencija kako je to u našim danima i drugdje, otvoreno eksperimentima postmoderne i čuvarica naslijeđa, koje u ovom ili onom obliku doživljuje revival. Slikarska obitelj Filakovac kojoj posvećujemo izložbu, predstavlja u takovu okruženju temelj-kamen moderne slikarske škole, a nju je, kako znamo u mnogo čemu pomagao formirati i Vladimir Filakovac, glava obitelji.

Josip Škunca

.

VLADIMIR FILAKOVAC

Vladimir Filakovac rođen je u Slavonskom Brodu 1892. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Vukovaru, a zatim u Osijeku. Godine 1916. diplomirao je na Szépmüvésti Academia u Budimpešti. Godine 1919. u Osijeku je imao prvu samostalnu izložbu. U Beču živi od 1921. do 1923. godine. Godine 1930. odlazi u Beograd, gdje je deset godina kasnije izabran za izvanrednog profesora na Likovnoj akademiji. Godine 1941. dolazi u Zagreb gdje do 1948. radi kao likovni pedagog u Osijeku, Zagrebu, Sisku i kao ilustrator. Godine 1948. postaje redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do 1962. godine. Izlagao je na stotinjak samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu u Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru, Rijeci, Karlovcu, Budimpešti, Beogradu, Plzenu, Beču, Berlinu, Bratislavu, Pragu… Godine 1967. dobiva Zlatni orden I. reda Lovačkog saveza za zasluge kao slikar animalist. Godine 1970. dobiva Diplomu i srebrnu medalju te članstvo u Internacionalnoj romskoj akademiji „Tomaso Campanella“. Godine 1972. dobitnik je Zlatne medalje Accademia Italia. Umro je u Zagrebu 1972. godine. Godine 1980. posthumno dobiva nagradu Accademia Italia delle Arti e del Lavoro Nomina di Academico con Medaglia d`Oro Vladimir Filakovac alla Memoria.

Više o Vladimir Filakovcu možete pogledati ovdje

.
IVAN FILAKOVAC

Ivan Filakovac rođen je u Vukovaru 1927. godine. Potječe iz poznate umjetničke obitelji. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1950. godine, u klasi profesora Vjekoslava Paraća. Od 1953. do 1987. radi kao likovni pedagog. Izlagao je na petnaestak samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnik je više priznanja i nagrada. Živi i radi u Zagrebu.

Samostalne izložbe:
1985. Zagreb, OŠ Ivan Mažuranić
1986. Zagreb, Galerija Dubrava
1986. Zagreb, MZ „Josip Kefeček“
1987. Zagreb, Galerija Dubrava
1987. Zagreb, MZ „Tomša Martin“
1989. Zagreb, Nova bolnica „Zagreb“
1991. Zagreb, Zagrebački velesajam
1992. Zagreb, Zagrebački velesajam, „Ambijenta“

Skupne izložbe:
1959. Zagreb, Zagrebački salon
1962. Istra, Hrvatsko Zagorje, LIKUM – pu­tujuća izložba
1975. Vinkovci
1976. Ilok
1976. Osijek, Biennale Slavonaca
1978. Zagreb, Galerija Dubrava
1980. Svetozarevo, Galerija Studentskog centra
1980. Zagreb, Galerija Dubrava
1984. Zagreb, Galerija Dubrava
1986. Ilok, Deset likovnih kolonija (retrospektiva)
1986. Zagreb, Galerija Dubrava
1987. Zagreb, Galerija Dubrava
1990. Osijek, Umjetnine za obnovu Franjevačkog samostana
1990. Zagreb, Centar za rehabilitaciju
1991. Varaždin, Galerija Kovačić-Macolić
1993. Osijek, XIII Biennale Slavonaca
1993. Zagreb, Zagrebački velesajam
1993. Zagreb, Galerija Dubrava

.

LJERKA FILAKOVAC

Ljerka Filakovac rođena je 1928. godine u Osijeku. Grafički odjel na Srednjoj obrtnoj školi u Zagrebu završila je 1948. godine, a 1952. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (profesori: Omer Mujadžić, Vladimir Filakovac, Oton Postružnik, Vjekoslav Parać, Tomislav Krizman). Nakon prvog samostalnog izlaganja 1954. godine boravi u Švicarskoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i Engleskoj. Od 1965. godine djeluje u Grožnjanu, član je Umjetničke kolonije u Iloku. članica je HDLU-a, Udruženja umjetnika Grožnjan, Accademia delle Arti e del Lavoro – Italija, Accademia Europea – Italija, Accademia Bedriacense – Italija, International Biographical Association Cambridge – Engleska. Djela joj se nalaze u ustanovama, galerijama i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu: Zagreb, Rijeka, Osijek, Beograd, Švicarska, Švedska, Nizozemska, Engleska, SAD i drugdje. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja.

Samostalne izložbe:
1954. Zagreb, Galerija Likum
1955. Rijeka, Riječki salon (Korzo revolucije)
1956. Osijek, Izložbeni salon (s ocem Vladimirom Filakovcem)
1957. Zagreb, Salon ULUH
1960. Beograd, Muzej za primenjenu  umetnost
1960. Beograd, Dom kulture općine Vračar
1970. Zagreb, Galerija INEX
1975. Zagreb, Salon HDLU
1976. Zagreb, Galerija Lotrščak
1976. Vukovar, Galerija umjetnina
1978. Ilok, Muzej grada Iloka
1979. Galerija Dubrava, Zagreb
1979. Valpovo, Galerija ROK
1985. Grožnja, Galerija Muzičke omladine BALOTA
1987. Zagreb, Muzej grada Zagreba
1988. Galerija Dubrava

Skupne izložbe:
Od 1952. godine izlaže na brojnim skupnim iz­ložbama u zemlji i inozemstvu: Zagreb, Osijek, Rijeka, Grožnjan, Beograd, Sarajevo, Amsterdam (International Congress on Art Comunications 1980), Cambridge (I.B.C. Galery 1982), Paris (Le Salon des Nations à Paris 1985)…
Posebno aktivna sa ostalim likovnim umjetnicima u zadnje dvije godine:
1991. Osijek, Franjevački samostan (nakon obnove uništen bombardiranjem)
1991. Vinkovci, Galerija INE (darovana djela)
1992. Grožnjan, Prodajna izložba za Vukovar
1992. Zagreb, darovana djela za 124. Vuko­varsku brigadu
1992. Zagreb, Galerija Zvonimir, XVI Likov­na kolonija Ilok
1992. Osijek, donacija za HNK Osijek
1992. Grožnjan, Galerija Fortikus (Evropski umjetnici protiv rata)
1993. Zagreb, Donacija za zbirku Bauer za Vukovar
1993. Osijek, XIII Ratni biennale Slavonaca
1993. Zagreb, KD Vatroslav Lisinski, Donacija za invalide

Nagrade i priznanja:
Dobitnik je vise nagrada i priznanja. Najveće priznanje je primila 1989. godine:
Nagrada za slikarstvo, plemićka titula i grb
Ljerka Maria Magdalena Lillian Filakovac
The Royar College of Heraldry, Australia
Earl Marchall
His Eminence, Prince John, The Grand Duke of Avram

.

MIRKO FILAKOVAC


Mirko Filakovac rođen je u Beogradu 1931. godine. Grafičku školu završio u Zagrebu 1951. godine. Radni vijek proveo je u Grafičkom zavodu Hrvatske (cinkografija i fotoli­tografija), gdje je radio ko­mercijalno tehničke poslove i bio grafički i likovni urednik. Uz posao grafičara kon­tinuirano se bavio likovnim radom. Sudjelovao na skupnim izložbama. Počeo je vrlo rano uz oca Vladimi­ra, sestre Ljerku i Astu i brata Ivana. Prvi put u jav­nosti je izlagao 1939. godine u Paviljonu „Cvijete Zuzorić“ u Beogradu, te u Pavi­ljonu Meštrović u Zagrebu i u Osijeku. Sudjelo­vao je na tradicionalnim izložbama „Likovni život Dub­rave“, te samostalno u Grafičkom zavodu Hrvatske u Zagrebu.


(iz knjige dojmova)