Diana Sokolić 1992

DIANA SOKOLIĆ

Srebrna nit – 22. 9. – 1. 10. 1992.


CRO-NIKA, 170×100 cm, detalj

U hrvatskom modernom slikarstvu (u galerijama, na izložbama te u ateljeima) naći ćete sve motive (ukoliko slikari nisu apstraktni) od pejzaža, mrtve prirode, portreta, prikaza životinja te do kompozicija različitih sadržaja. Ne trebate biti likovni stručnjak da primijetite da prečesto nema jednog motiva. Taj se motiv u umjetničkoj terminologiji zove akt. Prevedeno na jezik svakodnevnosti to se naziva: CRTEŽ ILI SLIKA LJUDSKOG TIJELA.

O Karasova i Bukovčeva vremena nastojalo se motivu Ljudskosti tijela dati što likovniji potencijal i ostvarilo ga se doista, blistavo erotikom u crtački predrhtavim prstima Miroslava Kraljevića i seksualitetom prestaložene šake Vladimira Becića.

Akt je jedna od glavnih predmeta na svim akademijama likovnih umjetnosti svijeta pa tako i na našoj. četiri pune godine svi studenti odreda – slikari, kipari, grafičari upisuju ga u indeks. I što je važnije uvježbavaju ga sistemom koji traju od Leonarda da Vincija do Andre Lhotea. Prolistajte popis studenata u Spomenici Akademije likovnih umjetnosti od 1907. godine do danas pa prstom pokažite jednog slikara, kipara ili grafičara. Ovo je stvarno rasni crtač akta! Istina, ima ih ali malo, od kipara Radauša, slikara Motike i Reisera i grafičara Kinerta.

Akt nije samo neobučeno ljudsko tijelo, jer gol muškarac nije isto što i ormar s lovačkim oružjem, niti je žensko što i ormarić s kozmetičkim pomagalima. Akt je u osnovi likovni zapisnik o osnovnom organskom prostoru u koji nam je priroda smjestila naše bivstovanje. Do takvog egzistencijalnog golog – senzibilnog poimanja akta dolaze vrlo rijetki. Jer, lako je prikazati seksualni motiv ali je teško ugurati struje erotike u linije.

Za našu likovnu umjetnost sreća, da godinama živeći nepravedno u sjeni publiciteta postoji danas jedan izvanserijski likovni talent kojem crtanje akta nije samo glavni motiv nego što je umjetnički dublje: crtanje akta je njegova ljudska sudbina. To je mlada slikarica i kiparica Diana Sokolić.

Ovom svojom nesvakodnevnom izložbom ona u osnovi brani čast akta kao predmeta na Akademiji likovnih umjetnosti i što je glavno osigurava mu vrhunsko mjesto među umjetnicima drugih motiva, u našem suvremenom crtežu i skulpturi.

Matko Peić

Diana Sokolić rođena je u rijeci 8. 2. 1959. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel, u klasi profesora Šime Perića 1981. godine. Bila je suradnik Majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i profesora Nikole Reisera od 1981. do 1983. godine. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.

Samostalne izložbe:
1983. Studio galerije Karas, Zagreb
1986. Gradska čitaonica, Novi Vinodolski (izložba u sklopu proslave 700 god. Vinodolskog zakonika)
1988. Galerija Ulrich, Zagreb
1988. Galerija Jadroagent, Rijeka
1992. Galerija Dubrava, Zagreb

Skupne izložbe:
1981. Salon mladih, Zagreb, Umjetnički paviljon
1983. lzložba recentnih radova članova SHDLU, Zagreb, Galerija Karas
1985. X. Zagrebačka izložba jugoslaven­skog crteža, Zagreb, Kabinet grafike JAZU
1987. II. svjetski triennale male keramike, Zagreb, Gradec
1987. XI. zagrebačka izložba jugoslavenskog crteža, Zagreb, Kabinet grafike JAZU
1988. VI. triennale jugoslavenskog, pozorišnog plakata, Novi Sad, Sterijino pozorje
1988. XXIV. zagrebački salon Zagreb, Um­jetnički paviljon
1989. XII. zagrebačka izložba jugoslaven­skog crteža, Zagreb, Kabinet grafi­ke JAZU
1990. XVIII. izložba recentnih radova člano­va SHDLU, Rijeka, Moderna galerija
1991. XIII. zagrebačka izložba jugoslaven­skog crteža, Zagreb, Kabinet grafi­ke JAZU
1991. Za obnovu i obranu hrvatske (izložba plakata), Zagreb, Umjetnički paviljon

Nagrade:
1987. Otkupna nagrada Galerija grada Zagreba na XI. zagrebačkoj izložbi jugoslavenskog crteža
1989. Otkupna nagrada grafičke zbirke Sveučilišne nacionalne biblioteke na XII. izložbi jugoslavenskog crteža

Katalog:
1. Cro Nika, 1991., uglen/papir, 170×100 cm
2. Hommage a Botticelli, 1991., uglen/papir, 210×280 cm
3.-28. Crteži iz ciklusa Srebrna nit, 1991./1992., uglen/papir


(iz knjige dojmova)