20 godina galerije Dubrava 1988

20 GODINA GALERIJE DUBRAVA

Izbor iz fundusa
-  19. 10. – 9. 11. 1988.


Miroslav Šutej

30 godina Narodnog sveučilišta u Dubravi

Narodno sveučilište “zagrebačka Dubrava« je osnovano 1958. godine sa sjedištem u Cerskoj 1. Narodni odbor općine zagrebačka Dubrava prenosi 1960. godine prava dužnosti  osnivača na  općinski  odbor SSRNH Dubrava, koda  Narodno sveučilište istodobno dobiva ime  ”Božidar  Adžija”. Spajanjem općina Dubrava i Maksimir 1963. godine dolazi i do spajanja NS “Bozidar Adžije” s NS “Otokar Keršovani”, koje djeluje u općini Maksimir. Od tada te dvije organizacije djeluju  kao  jedna  pod  nazivom Narodno sveučilište “Otokar Keršovani” sa sjedištem u Fijanovoj ulici. Sveučilište u Dubravi postaje područno, što se odražava u smanjivanju programa na području Dubrave. Godine 1966. požar uništava zgradu u Fijanovoj ulici, pa sjedište sveučilišta seli u Dubravu (Cerska 1 i Prosinačkih žrtava 1), da bi ponovnom reorganizacijom komunalnog sistema u gradu zagrebu 1974. godine Narodno sveučilište “Otokar Keršovani” postalo “općinsko” sveučilište Dubrave i djelovalo samo na njenom području.

Zgrada Narodnog sveučilišta u Cerskoj 1 izgrađena je za vrijeme rata kao vojna garaža poslije oslobođenja korištena je kao vatrogasni dom, a zatim  ustupljena  društveno – političkim organizacijama i Narodnom  sveučilištu.  U  proteklom  periodu zgrada je nekoliko puta adaptirana i dograđivana vlastitim sredstvima, sredstvima općine  zajednice  omladinskih  klubova, fonda za neposrednu dječju zaštitu i sredstvima radnih organizacija. svoj današnji  oblik dobila je tek 1975. godine,  kad je posredovanjem USIZA-a  kulture  dograđena galerija, uređena dvorana i uvedeno centralno grijanje.

Osnivanjem Narodnog sveučilišta u Dubravi preuzet je  osnovni  zadatak  ”da  se putem  predavanja” kulturnih priredaba narod upoznaje s tekovinama svih grana nauke i kulture\”. Taj osnovni zadatak je ostvarivan u proteklom tridesetogodišnjem periodu nekad s manje a nekad s vise uspjeha.

Prva djelatnost  narodnog  sveučilišta u Dubravi je organiziranje obrazovnih tečajeva i predavanja (osnovna škola za odrasle, politička škola, “škola za živo”), te kulturnih  priredbi  za  djecu  i  odrasle. Gostovale su kazališne kuće, održavale se zabavne priredbe, radile amaterske akcije, masovno pratili televizijski prijenosi sportskih  priredbi i  festivala  zabavne  glazbe, projicirali filmovi i organizirali plesovi za omladinu. Reformom obrazovnog sistema, iz programa su izostavljeni oblici obrazovanja odraslih, pa je aktivnost usmjerena uglavnom na kulturu. Narodno sveučilište tako postoje središnji općinski centar za kulturu.

Osnovna  aktivnost Narodnog sveučilišta “Otokar Keršovani” usmjerena je u zadnjih nekoliko godina na animaciju  i difuziju kulture  u mjesnim  zajednicama i radnim organizacijama, razvitak amaterizma, organizaciju  raznih  oblika  tečajeva. Zbog izraženih potreba povremeno se organiziraju i produkcijski programi.

U proteklom periodu bilo je oblika i sadržaja  koji  su dobili i  mnoga društvena priznanja za značaj i kvalitetu (“zlatna maska” 23. festivala dramskih amatera Jugoslavije, nagrada  općine  Dubrava Galeriji Dubrava i dramskom studiju, priznanje OK SSRNH Dubrava, “zlatna značka” RK saveza DND…). Svi uspjesi postignuti su u skromnim materijalnim mogućnostima zahvaljujući zalaganju radnika i vanjskih suradnika, što ovom  radnom kolektivu znači mnogo. U povodu obilježavanja ovog jubileja smatramo bez lažne skromnosti, da smo u okviru materijalnih  mogućnosti, prostornih uvjeta i raspoloživih kadrova, opravdali povjerenje  i ispunjavali  zadatak zbog kojeg je Narodno sveučilište u Dubravi osnovano.

Bolje i  uspješnije  dane očekujemo dovršenjem Kulturnog centra u Dubravi.

Tomislav Gojak


Ratko Petrić

20 godina Galerije Dubrava

Galerija Dubrava je prvi stalni izložbeni prostor u Dubravi. Nastala je samo dobrom voljom  nekoliko entuzijasta i Narodnog sveučilišta “Otokar Keršovani”, iako je potreba i ideja o otvaranju izložbenog prostora postojala znatno  ranije. U povodu proslave dana Republike 1966. godine postavljena je  prva likovna  izložba (Nives Kavurić-Kurtović) u prostoru koji je adaptiran  dobrovoljnim  radom  radnika  zaposlenih u sveučilištu uz stručni savjet arhitekata Antoanete Pisanović i Gruje Golijanina. Nakon tri sezone djelovanja galerija eli  u  bolji  prostor  unutar ove zgrade,  da bi dogradnjom zgrade 1975. godine konačno “uselila” u potpuno novi prostor u kojem i danas ostvaruje svoj likovni program.

Vrlo heterogena  struktura  stanovništva općine Dubrava uslovila je od prvog dana profil  programa galerije Dubrava: javnosti prikazati nova likovna ostvarenja iz raznih područja stvaralaštva (slikarstvo, kiparstvo, keramika, tapiserija, fotografija, naiva…), stalno voditi  brigu o određenoj razini izloži, omogućavati mladim stvaraocima da se prvi put predstave javnosti i pratiti što se događa u  likovnom životu grada, republike i šire. Osim ovih ciljeva Galerija Dubrava ima zadatak i na edukativnosti planu, tako da se likovna animacija usmjerava na mlađi uzrast i stvara navike posjećivanja kulturnih priredbi i upoznavanja s likovnim ostvarenjima.

U smislu oživljavanja likovnog života u općini, Galerija Dubrava od 1978. godine svake godine organizira izložbu “Likovni život Dubrave” na kojoj sudjeluju likovni stvaraoci s područja komune. Ta općinska likovna manifestacija ima različiti karakter – od prezentiranja radova akademskih slikara do dječjeg crteža i amatera. Za takvu aktivnost Galeriji Dubrava dodijeljena je 1979. godine nagrada općine Dubrava.

Osim redovnog  izložbenog programa verificiranog u SIZ-u kulture, galerija ostvaruje i dodatnu aktivnost. U toku godine postavi se nekoliko izložbi koje imaju amaterski karakter: to su  izložbe u suradnji s aktivom žena, omladinom, izviđačima, narodnom tehnikom ili samostalnim stvaraocima koji se javljaju izvan redovnog programa. Program Galerije ne .iscrpljuje se samo kroz izložbe u stalnom prostoru, nego je proširen i likovnim akcijama Centra za kulturu  Narodnog  sveučilišta “Otokar Keršovani”  i organizacijama udruženog rada te kroz rad likovne radionice.

Sliku  aktivnosti  Galerije Dubrava treba upotpuniti podatkom da se od prvog dana marljivo stvara fundus djela, koji do sada broji više od 120 radova. Većina djela je poklonjena, dok je manji dio prikupljen kroz redoviti otkup. Fundus se povremeno izlaže na terenu, a jedan dio je izložen u radnim prostorima sveučilišta.

Dvadesetogodišnja kontinuirana aktivnost na animaciji i obogaćivanju organiziranoga likovnog života u Dubravi dala je određene rezultate. Program je kroz cijelo to razdoblje zadržao visoku razinu kvalitete, “a neke od izložaba označile su novum ne samo u zagrebačkome krugu, već i šire. Tome valja dodati i neprijeporno značenje Galerije u animaciji humanističkih kulturnih probitaka kao što je nezaobilazno spomenuti sve one posjetitelje, koji  u vlastitoj sredini konzumiraju mnoga umjetnička dostignuća, bez ikakve stilske ograde s naše strane: namjera nam je bila i ostaje da prezentiramo ono ponajbolje u tokovima suvremene umjetnosti, bez obzira na pristup ili autorovu dob”.

(Josip  Škunca,  predgovor  katalogu “Pet godina Galerije Dubrava”, 1973.)

Želimo da Galerija Dubrava nađe svoje pravo mjesto u novom Kulturnom centru jer “danas više nitko ne sumnja u smisao i postojanja takve institucije na takvom mjestu”.

(Vladimiir  Maleković, “Veličina  malenih”, Vjesnik, 17. prosinca 1978.)

Spomenimo na kraju da je u proteklih dvadeset godina postavljeno 185 izložbi iz  redovnog  179  izložbi  izvan  programa.

Za uspješnost rada i održat nivo kvalitete zahvaljujemo našem vanjskom suradniku novinaru Josipu Škunci.

Vlatko Perović


Ivan Lovrenčić


(iz knjige dojmova)