Likovni život Dubrave 2007

LIKOVNI ŽIVOT DUBRAVE

18. 6. – 4. 7. 2007.


ŽELJKO BADURINA, Pozdrav iz Dubrave, video, VHS, trajanje 58 min, 2007.


VLADO MARTEK, Volim grafiku, ne volim grafiku, serigrafija, 48,8×68,5 cm, 2004.

LIKOVNI ŽIVOT DUBRAVE

Valovi koji se šire u Bunaru, video radu umjetnice Ane Hušman, mogli bi se simbolički prispodobiti ovoj tradicionalnoj izložbenoj manifestaciji. Četvrt Dubrava je kamenčić koji je potaknuo vibraciju, a njezinim titrajima se od 1978. godine, kad je u Galeriji Dubrava (2001. preimenovanoj u Galeriju Vladimir Filakovac) priređena prva izložba Likovni život Dubrave, povezuju umjetnici, školovani likovni stvaraoci, te amateri, raznolikih medijskih profilacija i usmjerenja. Konkretna, ali i simbolička, slika koju smo naveli implicira fleksibilnost, slobodu i otvorenost mnogostrukim mogućnostima. Takvom će se otvorenošću na ovoj izložbi povezati autori različitih generacija i umjetničkih poetika. Možda je od same odrednice Dubrava iz naziva, čak važnija ona – život. Pritom ne želimo reći da se ovdje inzistira na nekoj životnoj ili živahnoj (premda ni to nije isključeno!) situaciji, već prije svega na pokušaju sagledavanja realne situacije: koji, dakle, likovnjaci žive, rade na području Dubrave (ili u njezinoj blizini – budimo fleksibilni!) i čime se bave? Neki će nam odgovori biti poznati, iz razloga što su na izložbi prisutni afirmirani autori, no i njih će biti zanimljivo sagledati u drugačijem kontekstu, u drukčijem društvu.

Društvo je zaista raznoliko – po odabiru medija i temama koje prisutne autore zaokupljaju, odnosno koje su odabrali upravo za ovu izložbu. Pojedine ćemo teme prepoznati kao aktualne, relevantne obzirom na mjesto – vizure Dubrave u video zapisu Željka Badurine, odnosno socijalni trenutak – Nikolina Ivezić u suradnji s fotografom Mladenom Šarićem bavi se materijalizmom, potrošačkom groznicom. Sklad i ravnoteža koji se odražavaju na slici-objektu Vinka Fištera pružaju odmak od grozničavoga vremena kojega osim otkucaja sata ubrzava i zveket novca.

Alem Korkut u skulpturi, te Božena Končić-Badurina u crtežu, predstavljaju minimalističku, lirsku liniju. Nasuprot nje stoji enervirana ekspresivnost pastela Mire Vuca s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, u kojem možemo naslutiti nemire koji su ubrzo uslijedili. Kontemplativnost je imanentna odrednica slika Roberte Vilić. Slova koja povremeno umeće jednakovrijedni su element građenja slike, baš kao i potezi kistom, a ne toliko referentna veza sa stvarnošću. Redukcionizam Ive Bašić, kroz bipolarni odnos tople i hladne boje, također se odmiče od odražavanja pojavnosti svijeta. Dva pola, volim – ne volim, sadržani su u semantičkom propitkivanju grafike Vlade Marteka, medija u kojemu se sâm izražava.

Strukturalno građenje crteža Mirko Rafaj (koje nas može podsjetiti na stil velikana hrvatske suvremene umjetnosti, Miroslava Šuteja) vodi sigurnom rukom prema zanimljivim kompozicijskim rješenjima. Priroda je najveći umjetnik! Duško Štrbac je stoga prirodnoj kreaciji pridružio svoju moć uočavanja posebnosti, te je nađene objekte dodatno oplemenio ne narušivši pritom njihovu vlastitu izražajnost.

Barbara Vujanović


IVA BAŠIĆ, R. G. B., akril na platnu, 70×90 cm, 2006.


MIRO VUCO, Jutarnja vježba, suhi pastel na papiru, 70×99,6 cm, 1990.

Željko Badurina rođen je 1966. godine u Zagrebu. Godine 1996. diplomirao je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Miroslava Šuteja. Dobitnik je Nagrade Gradskog ureda za kulturu na 3. hrvatskom trijenalu grafike 2003. godine. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Član je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

Iva Bašić rođena je 1977. godine u Zagrebu. Maturirala je 1966. godine u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na grafičkom odjelu. Godine 2003. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na slikarskom odjelu u klasi prof. Igora Rončevića. Član je HDLU-a. Izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi.

Vinko Fišter rođen je 1945. u Kućancu, pokraj Zagreba. Školu primijenjene umjetnosti, slikarski odjel, završio je 1966. u Zagrebu. Godine 1968. počinje izlagati, a 1969. postaje članom ULUH-a, danas HDLU-a, te kao slobodni umjetnik i članom ZUH-a 1971., sada HZSU-a. Kao stipendist Fonda za unapređivanje kulturne djelatnosti 1972. godine boravi u Parizu. Sudjelovao je na više od 250 izložbi u zemlji i inozemstvu, a samostalno je izlagao 28 puta. Dobitnik je sedam nacionalnih i osam međunarodnih nagrada. Radi kontinuirano cikluse slika, crteža, grafika, skulptura i prostornih objekata. Živi i radi u Zagrebu.

Ana Hušman rođena je 1977. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Odjelu za multimedije i nastavnički smjer Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim izložbama i festivalima. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Trenutno radi kao vanjska suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Nikolina Ivezić rođena je u Zagrebu 1970. godine, gdje je završila Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn. Godine 1998. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Eugena Kokota. Izlagala je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Živi i radi u Zagrebu.

Božena Končić-Badurina rođena je 1967. god. u Zagrebu. Diplomirala je njemački i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1995. godine i na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1996. godine u klasi profesora Miroslava Šuteja. Dobitnica je Nagrade Zagrebačke banke za najbolji diplomski rad i Nagrade 24. salona mladih. Član je HDLU-a i HZSU-a. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Alem Korkut rođen je 1970. godine u Travniku. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Autor je brojnih javnih skulptura, među kojima je i Karijatida (2002.) izvedena u Pazinu u sklopu 30. mediteranskog kiparskog simpozija, te spomenik biciklu u Koprivnici (2005.). Dobitnik je I. nagrade na natječaju za spomen-obilježje poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Karlovcu (2005.) i Šibeniku (2000.). Dobitnik je i Velike nagrade 27. salona mladih u Zagrebu 2004. godine, te godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjetnika. Izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Živi i radi u Zagrebu.

Vlado Martek rođen je 1951. godine u Zagrebu. Diplomirao je književnost i filozofiju u Zagrebu. Od 1975. do 1978. godine član je neformalne Grupe šestorice autora s kojom je pokrenuo časopis Maj 75. Djelovao je u alternativnim galerijama Podrum i Prošireni mediji. Objelodanio je niz samostalnih publikacija. Njegova umjetnička djelatnost obuhvaća: poeziju, slikarstvo, grafiku, kiparstvo, autorske knjige, mural, ambijent, instalaciju, agitaciju, akciju, grafit, kolaž, insceniranu fotografiju, samizdat, performans… Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je međunarodne nagrade za slikarstvo – AICA 1990. Zaposlen je u Knjižnicama grada Zagreba. Član je HDLU-a i DHK-a.

Mirko Rafaj rođen je 1964. godine u Zagrebu. Srednju tehničku školu završio je u Zagrebu. Likovno obrazovanje stekao je kod profesora Duška Maleševića s kojim i danas surađuje. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Radi u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba.

Duško Štrbac rođen je 1959. godine. Djetinjstvo je proveo u Prekopakri, malenom selu nedaleko Pakraca, gdje je završio osnovnu školu. Na daljnje školovanje odlazi u Zagreb i stječe zvanje inženjera strojarstva. Početkom Domovinskog rata kao dragovoljac pristupa pričuvnom sastavu MUP-a i odlazi na bojište u Pakračku Poljanu. Godine 1997. kao ratni vojni invalid odlazi u vojnu mirovinu. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložbi i likovnih kolonija u zemlji. Mnoga djela darovao je u humanitarne svrhe.

Roberta Vilić rođena je 1971. u Banja Luci. Završila je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, a na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirala je 1998. godine u klasi prof. Zlatka Kesera. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 1993. dobitnica je Nagrade talijanskog kulturnog centra i Ugga Maffia, te Nagrade na 28. zagrebačkom salonu. Godine 1996. dobitnica je 2. nagrade na City festivalu Kunst in der Stadt u Mainzu.

Miro Vuco rođen je 1941. godine u Vojniću kraj Sinja. Školu primijenjenih umjetnosti, kiparski odjel, završio je u Splitu 1962. godine. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1967., gdje je završio i postdiplomski studij 1969. godine. Od 1969. do 1971. godine suradnik je majstorske radionice Antuna Augustinčića. Suosnivač je (1970.) i član likovne grupe BIAFRA, sve do njenoga razlaza (1978.). Od 1968. godine do danas sudjeluje na brojnim skupnim, problemskim, koncepcijskim, autorskim i reprezentativnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Autor je niza spomeničkih skulptura postavljenih većinom u Hrvatskoj. Profesor je modeliranja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.


NIKOLINA IVEZIĆ u suradnji s fotografom Mladenom Šarićem,
iz ciklusa Shopping, kompjutorska grafika, 40×30 cm, 2003.

Katalog djela:

1. Željko Badurina, Pozdrav iz Dubrave, 2007., video, VHS, trajanje 58 min
2. Iva Bašić, Razgovor, 2006., akril na platnu, 70×90 cm
3. Iva Bašić, Trice, 2006., akril na platnu, 90×70 cm
4. Iva Bašić, R. G. B. 2006., akril na platnu, 90×70 cm, 2006.
5. Vinko Fišter, Slika i odraz 1, 2005., kombinirana tehnika, 100×100 cm
6. Ana Hušman, Bunar, 1999., kolor, PAL, HI8/miniDV, trajanje 52 min
7. Nikolina Ivezić, u suradnji s fotografom Mladenom Šarićem, iz ciklusa Shopping, 2003., kompjutorska grafika, 8x40x30 cm
8. Božena Končić-Badurina, Bez naziva, 2004./2007., olovka u boji, 29,5×42 cm
9. Božena Končić-Badurina, Bez naziva, 2004./2007., olovka u boji, 29,5×42 cm
10. Božena Končić-Badurina, Bez naziva, 2004./2007., olovka u boji, 29,5×42 cm
11. Božena Končić-Badurina,Bez naziva, 2004./2007., olovka u boji, 29,5×42 cm
12. Božena Končić-Badurina,Bez naziva, 2004./2007., olovka u boji, 29,5×42 cm
13. Božena Končić-Badurina,Bez naziva, 2004./2007., olovka u boji, 29,5×42 cm
14. Alem Korkut, Mlađak, 2001., kombinirana tehnika, 100×100 cm
15. Vlado Martek, Ova je grafika bolja od idealne grafike,2004., serigrafija, 48,8×68,5 cm
16. Vlado Martek, Vidim grafiku , 2004., serigrafija, 48,8×68,5 cm
17. Mirko Rafaj, Konstrukcije 1, 2007, tuš u boji, 72×101 cm
18. Duško Štrbac, Štit, 2006., drvo, 63x26x6 cm
19. Duško Štrbac, Mačkolika forma, 2006., drvo, 27x25x19,5 cm
20. Duško Štrbac, Skupljanje, 2006., drvo, 15x16x17 cm
21. Roberta Vilić, Bez naziva, 2007., enkaustika na platnu, 100×140 cm
22. Roberta Vilić, Bez naziva, 2007., enkaustika na platnu, 100×140 cm
23. Miro Vuco, Jutarnja vježba, 1990., suhi pastel na papiru, 70×99,6 cm
24. Miro Vuco, Jutarnja vježba 2, 1990., suhi pastel na papiru, 70×99,6 cm


VINKO FIŠTER, Slika i odraz 1, kombinirana tehnika, 100×100 cm, 2005.


(knjiga dojmova)

Sponzor izložbe:

Internetska adresa: www.zaba.hr