STANKO VRTOVEC
Iz grafičkog ciklusa Zoo-serija i Vrtovi - 10. 3. – 25. 3. 1986
OD KAMERE DO GRAFIKE
Kada se je u osamdesetim godinama počeo zanimati za tehnike dubokoga tiska, pri čemu mu je velikodušno pomagao lvica Šiško, grafičar vrhunske reputacije, Stanko Vrtovec je već imao status istaknutoga autora umjetničke fotografije i zvanje kandidat-majstor (KMFSJ), odnosno artist (AFIAP), a iza njega je bilo iskustvo provjereno na osamdesetak skupnih izložaba u zemlji i svijetu. Održao je i četiri samostalne izložbe i primio oko dvadeset nagrada. U žarištu njegova interesa bila je tada foto-montaža, postupak drag nadrealistima, koju je Vrtovec svladao do zavidne ravni umjetničkog iskaza.
Što je dovelo do slabljenja njegova zanimanja za fotografiju i do pobude za izražavanjem u mediju grafike? Sam kaže da je, jednostavno, osjetio da u fotografiji više ne vidi daljih mogućnosti, a da se ne ponavlja. Kapkala ga je zamisao da po fotografiji intervenira nekim slikarskim sredstvom ,ali to nije htio. Radije se priklonio ideji o spajanju fotografije i grafike, to ga je ipak vodilo u polje manje istraženih postignuća (ako zanemarimo odnos fotografije i sitotiska, jer ta vrsta pasivnoga rada nije Vrtovca privlačila).
Vrtovec je najprije stvorio foto-podlogu na grafičkoj ploči, svjestan da je ona puka osnova lista koji, na kraju, mora poprimiti izgled klasično otisnutoga artefakta i izgubit formalnu relaciju s prvotnim prijenosom snimke na ploču. No, bio je to milje, u kojemu se fotograf osjećao dovoljno sigurnim, da iz područja poznatoga i iskušanog krene spram mogućnosti koje istom valja otkriti i upoznati. To je bio onaj odlučujući pomak, koji je Vrtovcu olakšao korak dolje. Ostalo je lagano dograđivao, vođen Šiškovom iskusnom rukom.
Možda je foto-podloga u Zoo-seriji i neki nadomjestak graviranja crteža. Kažemo možda, jer već niz crteža pod nazivom Vrtovi (olovka, olovka u boji) govori o Vrtovcu kao solidnu crtaču, a reklo bi se da se određena risačka svojstva razaznaju i u četiri grafička lista istoga imena (Vrtovi). Tada bi Zoo–seriju trebalo uzeti kao sadržajno-formalni most prema grafici, u kojemu se još ocrtava nerv fotografa sklonoga foto-montaži. Pogotovu stoga, što Vrtovec i u tome ciklusu dosiže predjele irealnoga, kao i u foto-montaži stavljajući motiv iz zbilje u kontekst neočekivanih, iznenađujućih inačenja.
Valja na izložbi u Galeriji Dubrava uočiti, dakako, i neke razlike između prijašnjega i sadašnjeg. Crteži, na primjer, ne zagovaraju samo obzorje foto-montaže, preneseno u drugi medij, nego objavljuju i čisto slikarski pristup krajoliku pod utjecajem konceptualističke umjetnosti. To će reći, ako slijedimo nit koja vodi od Vrtovčeve fotografije, da je pred nama sažeta ilustracija prijeđena puta. A taj put karakterizira napuštanje verističkoga temelja u fotografiji i priklanjanje slobodnijoj slikarskoj interpretaciji (ovdje s nužnim mentalnim udjelom u dovršavanju crteža, koji je manje-više natuknica za sliku u kojoj, potencijalno i stvarno, prebivaju slojevi univerzalnoga i pojedinačnog). Vrtovec je bezbolno prebrodio mijene u svijetu svojih sublimacija. Konj je u grafičkom listu konj, ali i biće zagubljeno u hladnoći okoliša. Vrt u crtežu jest vrt, ali vrt je i krajolik na rubu velegrada, Ili zemlja pritisnuta elementarnim pojavama; potom prostor konstruiranja i presađivanja; metafora erotičnoga naboja: simbol Vrtovčeva prezimena; dašak metafizike; poprište vizualne igre i maštanja, napokon mikro-kozmos neke potankosti (busena trave) i makro-kozmos slutećih širina (predjela i osjećaja). Sve to ukazuje na relevantne domete s onu stranu fotografskih reminiscencija, na rađanje umjetnika koji već jedva što duguje svojoj kameri - toliko mu je rad sada izložen silnicama crtačkih linija i prožet magmom boje.
Josip Škunca
Katalog:
1.-10. ZOO-serija, 1986., kombinirana tehnika, 16×12,5 cm
11.-14. Vrtovi, 1985., kombinirana tehnika, 70×50 cm
15.-27. Vrtovi, 1984./1986., olovka i olovka u boji, 40×50 cm
Stanko Vrtovec rođen je u Mariboru, 23. studenoga 1947. godine. Završio je srednju kemijsko-tehničku školu, apsolvirao na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu (organska kemija). Član je FK Zagreb od 1968., a ULUPUH-a od 1974. godine ima naslov kandidat-majstor Foto-saveza Jugoslavije (KMF5J) artist (Artist Federation internationale de l\’art photographique - AFIAP). Od 1979. godine djeluje kao slobodni umjetnik. Fotografije izlaže od 1970- godine – oko 80 izložaba, oko 20 nagrada – a grafiku od 1982. Počeci njegova rada u grafičkim tehnikama vezani su za atelje Ivice Šiška u Zagrebu. Godine 1983. dobio nagradu je u Cadaques na 3rd Mini-print international Cadaques.
(iz knjige dojmova)
