Uskrs 2008

USKRS 2008.

17. 3. – 3. 4. 2008.


Dario Smetiško, Sans titre, digitalna fotografija, 40×27 cm, 2008.


Diana Sokolić, Svjetlo, fotografija, 140×12 cm, 2008.


Dragutin Dado Kovačević, Sunce, kombinirana tehnika, 70×69,5 cm, 1978./2008.

I u hrvatskom je puku Kristova reinkarnacija događaj od posebna značenja, koji nadmašuje samu njegovu kršćansku suštinu i uvire u sveukupni duhovni život Hrvata. Uskrsni su običaji duboko ukorijenjeni u našu svijest kao svetkovina istinskoga veselja i iznova probuđene nade, a obilježavanje čuda Kristova uskrsnuća od mrtvih u Hrvata neprestance traje: kroz svoju mučeničku povijest hrvatski je narod crpio svoju nadu iz muke Isusa Krista.

I umjetnost je, poradi njegovih religijskih poruka, ali i ikonografskih prebogatih sadržaja, obilježavala Uskrs, a povijesnost te teme i u našoj je umjetnosti – kao i kod ostalih kršćanskih naroda – uprizoravala različito u različitim vremenima i prostorima. Motiv Kristova podignuća tisuće hrvatskih poznatih i nepoznatih umjetnika pokušavalo je i sveudilj nastoji artikulirati na osoban način i pretočiti u uvjerljiv likovni izraz. Pored toga, spektar kulturnih i umjetničkih pregnuća, umjetničkog obrta, zanatstva i običaja vezanih za religijske i svetkovne običaje i tradicije obilježavanja Kristove reinkarnacije u Hrvata je iznimno širok, a proizvodnja predmeta vezanih za obilježavanje Uskrsa izuzetno je bogata i raznovrsna. U ta ostvarenja utkana je naša duhovna, religijska i nacionalna supstancija. Brojne će naše crkvice, primjerice, naručivati svoj križni put, a u etnografskim muzejima lako ćemo naći raspelo naslikano rukom primitivna majstora, jednostavnim bojama i jasnim crtežom na platnu tkanu rukama seljanki. I priprost čovjek, bez umjetničkog dara, štovao je dogmatiku Kristova uskrsnuća, od anonimna majstora umjetničkog obrta naručivao je raspela, razmještao ih u krajoliku, često ponad raskrižja, čime je uspostavljao znake Kristove iskupiteljske muke.

Autor se i danas raduje uskrsnoj noći koja preko liturgijske akcije i liturgijske simbolike izriče stvarnost pobjede života nad smrću, pobjede uskrsnog Krista nad silama zla i tmine. I na ovoj izložbi posvećenoj slavljenju Uskrsa današnji su naši likovni pregaoci – na individualne načine, različitim medijem, sredstvima, jezikom i ikonografijom vlastita vremena – u određenoj su mjeri uspjeli predstaviti dio odnosa današnjeg umjetnika prema fenomenu koji počinje Pepelnicom, vremenom korizme, Velikim tjednom i završava Uskrsom. Podjednako su zastupljena djela koja se – zahvaljujući unutarnjem zovu – izravno referiraju na tematiku Uskrsa, ona posvećena slavljenju božanskog/Božjeg, ali i uradci koji očituju fascinaciju pratećom simbolikom, kao i ostvarenja koja su s Uskrsom kontemplativno povezana te podastiru autorefleksije i promišljanja smisla života.

Izložba neizravno govori i o povezanosti naših stvaralaca s pradjedovskim tlom, narodnim bićem, pitomim i marljivim ljudima, njihovim brigama i vjerovanjima. Oni tako postaju čuvarima nacionalne tradicije, njezinim prenositeljem i oživotvoriteljem, produžiteljem života mnogim pojavama koje su danas, na žalost, zbog našega neodgovornog odnosa prema hrvatskoj tradiciji, osuđene na zaborav.

Ivica Župan

Petar Hranuelli, Katedrala, granit, 24x63x12 cm, 2007.


Tomislav Kršnjavi, Uskrsnuće Lazara, gips, 74x46x2,5 cm, 2005.


Antun Krešić, Kalvarija 1, kombinirana tehnika na papiru, 70×50 cm, 2008.

Renata Chalupa Prvan rođena je 1943. godine u Zagrebu. Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji, apsolvirala na Višoj filmskoj školi, te diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ive Šebalja 1967. godine. Bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića. Bavi se slikarstvom, grafikom i multimedijalnim istraživanjem. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 1972. dobila je nagradu za objekt na 5. salonu mladih u Zagrebu, 1973. nagradu za projekt uređenja grada Zagreba za Novu godinu i 1976. otkupnu nagradu na II. bijenalu suvremene grafike u Splitu. Živi i radi u Zagrebu.

Jadranka Fatur rođena je 1949.godine u Zagrebu. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti 1969. godine, a od 1969. do 1974. studirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod profesora Miljenka Stančića. Od 1973. do 1977. suradnica je Majstorske radionice Krste Hegedušića, a kasnije Ljube Ivančića. Godinu 1977./1978. provela je kao stipendist francuske vlade na Ecole Nationale Superieure des Beaux-Arts de Paris. Nakon povratka dobila je atelje u dvorcu Jakovlje u Hrvatskom zagorju. Izlagala je od 1972. godine na više od 200 kolektivnih i 18 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnosti od 1974. godine. Ima status samostalnog umjetnika do 2004. godine kada se zapošljava na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu docenta.

Fedor Fischer rođen je u Zemunu 1975. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu,u klasi profesora Zlatka Kesera. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Ana Gezi rođena je 1980. godine u Bjelovaru, gdje je završila Opću gimnaziju. Godine 2005. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Eugena Kokota. Izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Željka Gradski rođena je u Zagrebu 1973. godine. Maturirala je na 2. gimnaziji u Zagrebu 1994. godine, zatim upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odsjek. Godine 2001. diplomirala je u kiparskoj klasi profesora Mire Vuce, te postala članica HDLU-a. Od 2002. godine postala je članicom Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Godine 2003. radila je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleže kao stručni suradnik za ilustracije. Od 2005. ponovo postaje član HZSU-a. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada. Bavi se fotografijom, slikarstvom, grafičkim dizajnom i pedagoškim radom na području likovne kulture.

Petar Hranuelli rođen je 1975. godine u Supetru na otoku Braču. Godine 1994. završio je srednju Klesarsku školu u Pučišću. Bavi se profesionalno restauracijom kamena, kiparstvom i slikarstvom. Od 2005. član je HULU-a Split, od 2006. član je HDLU-a u Zagrebu, a od 2007. godine član je Akademije-Art te ULS-a u Zaprešiću. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi.

Anto Kajinić rođen je 1953. godine u Modriči u Bosni i Hercegovini. Akademiju likovnih umjetnosti završio je 1977. u Sarajevu, na slikarskom odjelu, u klasi prof. Ismara Mujezinovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1980. i Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu od 1995. godine. Član je Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Sarajevu od 1991. te Matice hrvatske od 1994. godine. Član je i jedan od utemeljitelja slikarske grupe KaMmeN u Bosni i Hercegovine od 1987. godine. Jedan je od organizatora i utemeljitelja Simpozija monumentalne skulpture u Zenici 1991. godine. Utemeljitelj je umjetničke galerije Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Sarajevu 1995. godine. Objavio je više od 50 eseja iz područja likovnih umjetnosti u raznim listovima i časopisima. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Radi kao redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu.

Dragutin Dado Kovačević rođen je 1954. godine u Petrinji. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1978. godine, smjer grafika, u klasi profesora Ante Kuduza. Samostalni je umjetnik od 1981. godine. Od 1976. godine izlagao je na stotinjak skupnih žiriranih izložbi u zemlji i inozemstvu, te priredio petnaest samostalnih izložbi. Izveo je nekoliko murala, displeja i likovnih zahvata u prostoru te sudjelovao na brojnim likovnim kolonijama. Godine 1988. osnovao je dizajnerski studio Design art. Bavi se i ilustracijom i karikaturom. Samostalni je umjetnik, član HZSU-a, HDLU-a, Hrvatskog društva karikaturista i udrugâ Art Centar Zagreb i ARTour Nerezine. Živi i radi u Zagrebu.

Zlatica Kovačićek Poljan rođena je u Zagrebu 1955. godine. Završila je Školu primijenjene umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel, u klasi profesora Vasilija Josipa Jordana 1980. godine. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je HDLU-a. Radi kao profesor pisma i crtanja i slikanja na zagrebačkoj Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn.

Antun Krešić rođen je u Starim Jankovcima nedaleko Vinkovaca 1955. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1981. godine u slikarskoj klasi prof. Šime Perića. Samostalno izlaže od 1979., a skupno od 1981. godine. Nagrađen je na II. međunarodnoj izložbi Volosko 87. nagradom Mandrać. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je 1997. godine Danicom hrvatskom s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Bavi se i umjetničkom fotografijom.

Tomislav Kršnjavi rođen je 1975. godine u Zagrebu. Maturirao je 1994. godine na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, odjel grafičkog dizajna. Diplomirao je kiparstvo 1998. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član je HDLU-a Rijeka i HDLU-a Zagreb. Predavao je kiparstvo na Školi za primijenjenu umjetnost u Rijeci od 2001. do 2003. godine. Vodio je likovnu radionicu Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu od 2004. do 2006. godine. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2004. godine. Stalni je suradnik u projektima mnogih značajnih hrvatskih kipara. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnik je godine 2004. druge nagrade na natječaju za portret Slavoljuba Penkale u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

Ivan Kuduz rođen je 1943. godine u Brezovcu kod Bjelovara. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1968. godine u klasi profesora Alberta Kinerta. Od 1970. do 1972. godine suradnik je Majstorske radionice Krste Hegedušića u Zagrebu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. Živi i radi u Zagrebu.

Sabina Ljubić rođena je 1971. godine u Zagrebu. Maturirala je na grafičkom odjelu Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn 1990. godine. Iste godine upisala je Akademiju likovnih umjetnosti, nastavnički odjel, smjer slikarstvo. Diplomirala je 1998. godine u klasi profesora Miroslava Šuteja. Živi i radi u Zagrebu. Profesor je na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna. U više navrata izlagala je na skupnim izložbama te na jednoj samostalnoj.

Iris Mihatov Miočić rođena je u Zadru 1983. godine, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju. Godine 2001. upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Diplomirala je u klasi profesora Igora Rončevića 2005. godine. Od 2007. godine članica je HDLU-a Zadar i HDLU-a Zagreb. Izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Bavi se i ilustracijom. Živi i radi u Zagrebu.

Zdravko Pal rođen je 1976. godine u Daruvaru. Godine 2002. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Igora Rončevića. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Uz slikarstvo, bavi se i scenografijom.

Izidor Popijač-Žiga rođen je 1947. godine u Bednji (Hrvatsko zagorje). Izučio je za fotografa u Ptuju. Kao izvorni umjetnik bavi se skulpturom te reljefom u terakoti i drvu, od 1965., a intenzivnije od 1972. godine. Učlanjen je u brojna umjetnička društva. Sudjelovao je na više od tristo skupnih izložbi, a samostalno izlagao na četrdesetak izložbi u zemlji i inozemstvu. Njegov rad prikazan je u brojnim katalozima, monografijama, godišnjacima te raznim izdanjima. Djela mu se nalaze u mnogim muzejima u Hrvatskoj, te više kolekcija u zemlji i svijetu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Lada Primorac rođena je 1974. godine u Zagrebu. Završila je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn i diplomirala na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, smjer za izobrazbu odgojitelja predškolske djece. Do sada je izlagala na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Voditeljica je radionice slikanja na svili u Kulturnom centru Pešćenica. Živi i radi u Zagrebu.

Ivica Propadalo, međunarodno priznati slikar, scenograf i dizajner, rođen je 1950. godine u Livnu, Republika Bosna i Hercegovina. Nakon završene srednje škole upisuje Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, a od 1977. godine živi i radi u Zagrebu. U razdoblju od 1965. do 1977. godine aktivno se bavi i glazbom svirajući u sarajevskim bendovima COD i Teška industrija. Od 1977. do 1988. godine radi kao inženjer u Končaru i Ini. Slika od 1975., a kao samostalni umjetnik djeluje od 1988. godine. Izlagao na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoje slikarstvo dobio je niz domaćih i međunarodnih nagrada. Dizajnom i scenografijom počeo se baviti 1994. godine i autor je nekolicine statueta za nagrade kao što su Porin, Dora, Plavi i Zeleni turistički cvijet, Djelatnik godine i Zlatna penkala Hrvatske turističke zajednice, nagrade Hrvatskog radijskog festivala, Europske televizijske nagrade Cirkom Regional kao i niza drugih ostvarenja.

Dario Smetiško rođen je 1976. godine u Zagrebu. Diplomirao je francuski jezik 1999. godine na Fakultetu humanističkih znanosti Marc Bloch u Strasbourgu. Iste godine upisuje studije na Ecole d\’art de Mulhouse, na kojoj diplomira multimedijske umjetnosti 2003. godine. Likovni odjel na Ecole des arts decoratifs de Strasbourg polazi od 2003. do 2005. godine i stječe diplomu multimedijskih ekspresija. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.

Diana Sokolić rođena je u Rijeci 1959. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel, u klasi profesora Šime Perića 1981. godine. Bila je suradnica Majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i profesora Nikole Reisera od 1981. do 1983. godine. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Član je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

Ivica Šiško rođen je u Livnu, Republika Bosna i Hercegovina, 1946. godine. Završio je školu primijenjene umjetnosti 1965. godine u Sarajevu, u klasi profesorice Mice Todorović. Upisao je Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu 1969. i diplomirao 1974. godine u klasi Frane Baće. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića od 1974. do 1978. godine. Završio je poslijediplomski studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Profesor je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, gdje živi i stvara.


Lada Primorac, Na križu, batik na platnu, 70×50 cm, 2008.


Jadranka Fatur, R-ov odmor, pastel na papiru, 100×70 cm, 2007.

Katalog djela:
1. Renata Chalupa Prvan, Uskrsnuće, akril na platnu, 100×150 cm, 2007.
2. Petar Hranuelli, Katedrala, granit, 24 x 63 x 12 cm, 2007.
3. Ana Gezi, Isusov dolazak u Zagreb, 100 X 70, ulje na platnu, 2008.
4. Jadranka Fatur, R-ov odmor , pastel na papiru, 100 x 70  cm,  2007.
5. Jadranka Fatur, S-ov obrat, pastel na papiru, 100×70 cm, 2007.
6. Iris Mihatov, Uskršnji zeko, akril na platnu, 100×130 cm, 2007.
7. Zdravko Pal, Prolazi boje 66, ulje na platnu, 120×100 cm, 2005.
8. Ivan Kuduz, Terra magica, ulje na platnu 100×120 cm, 2007.
9. Ivica Propadalo, Radost uskršnjeg jutra, 35×25 cm, 2006.
10, Željka Gradski, Moja su jutra svježa poput naranči…, 100×120 cm, kombinirana tehnika na platnu,  2007.
11. Dario Smetiško, Sans titre, digitalna fotografija, 40×27 cm, 2008.
12. Tomislav Kršnjavi, Uskrsnuće Lazara, reljef od gipsa, 74x 46 x 2,5 cm, 2005.
13. Sabina Ljubić, Početak, kombinirana tehnika na papiru, 50×70 cm, 2008.
14. Fedor Fischer, Bez naziva, 178×168 cm, ulje na platnu, 2007.
15. Anto Kajinić, Kada je se sunce sjalo onda je bila jedna kuća i na kući je bio križ i tu
…..je bilo još križeva i sve je to bilo gdje je bilo jedno drvo, lak na iverici, 100×140 cm, 2007.
16. Zlatica Kovačićek Poljan, Isus stišava oluju na moru, akril na platnu, 90×116 cm, 2008.
17. Dragutin Dado Kovačević, Sunce, kombinirana tehnika, 70×69,5 cm, 1978./2008.
18. Dragutin Dado Kovačević, Bijelo Svijetlo, kombinirana tehnika, 70×69,5 cm, 1978./2008.
19. Izidor Popijač – Žiga, Raspelo, prahrast, 116x48x3 cm, 2006.
20. Lada Primorac, Na križu, 70×50 cm, batik na platnu, 2008.g.
21. Diana Sokolić, Svjetlo, fotografija, 140×120 cm, 2008.
22. Ivica Šiško, U prostoru, aquatinta,100×70 cm, 2007.


Ivan Kuduz, Terra magica, akril na platnu, 100×100 cm, 2007.

Izidor Popijač – Žiga, Raspelo, prahrast, 116x48x3 cm, 2006.

 


(iz knjige dojmova)