EUGEN KOKOT
Iz grafičke mape Istarska fuga - 12. 10. – 25. 10. 1978.
Kokotova opsesija istarskim krajolikom više je duhovne, nego psihološke naravi: ni traga nostalgiji koja bi dodavala tamo gdje je zaborav oduzeo. Strpljivo poput težaka ovaj slikar unosi boju svoje intime u gromače i vrtače zavičaja, tragajući prije svega za ravnotežom tih masovnih oblika. Od istarskog boksita umiješan je mrki cinober: zemlja je sad stvarno prisutna na slici, pretvorena u duhovnu rudaču za još jedno postojanje. Za jednu duhovnu Istru, sad stvorenu prema snu njezina zaljubljenika i sina, snu teškom i tamnom, ali satkanu od čvrstog i prkosnog cinobera. Formacija tih oblika, međusobno poduprtih, postaju nekom vrsti arhitekture pejzaža, arhaičkog tipa, koja se i temelji na čvrstu osloncu, a ne na dijalogu s visinama. I nebo je gotovo nepoznanica kokotova pejzaža, koji poput starih kartografa o njemu i ne vodi računa, jer želi ispitati samo ono što mu je dano – zemlju.
Veselko Tenžera
(Ulomak iz kataloškoga predgovora za izložbu u Pazinu, u Etnografskom muzeju)
Eugen kokot zapažen je slikar mlađe generacije u Hrvatskoj. Već je kod svojih najranijih radova objavio sklonost istarskoj pejzažnoj motivici. Taj duboko intimni povod i likovni postrek ostao je baza njegova izraza do danas. U vrlo jasnom i logičnom slijedu razvijale su se istarske pretpostavke na njegovim slikama: od tektonike i stereometrijske čistoće istarskih gradova i predjela, do konačnog razlaganja i objedinjavanja njihova ustrojstva u asocijativno-apstraktne kompozicije na uspravljenoj ravnini platna . U transpoziciji bez dubine i horizonta, pruža se gotovo monumentalni tijek ploha. Rekli bismo da Kokot sklada svečanu kantilenu Istarskih prostora.
Dr. Vanda Ekl
(Iz kataloga (10. labinski atelieri, Labin, srpnja 1978.)
Katalog djela:
18 listova iz grafičke mape Istarska fuga, 1978. 5×70 cm, sitotisak u boji
Eugen Kokot rođen je 1940. godine u Labinu. Školu primijenjene umjetnosti završio je 1962. godine, a Akademiju likovnih umjetnosti 1966. do 1970. godine bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Član je Labinskinskih ateljea i Ateljea Brezovica. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnih je brojnih nagrada i priznanja.
(iz knjige dojmova)
