Albina Kudeljnjak i Krešimir Trumbetaš 1977

ALBINA KUDELJNJAK I KREŠIMIR TRUMBETAŠ

 

23. 2. – 7. 3. 1977.

 

 

ALBINA KUDELJNJAK

 

Slike i crteži

 

Albina Kudeljnjak je istinski slikar i legitimni potomak, homo ludensa. Ona slika igrajući se i igra se slikajući. Ona je tako bezbrižna, a njen stav prema životu tako optimističan i afirmativan, da je jedva moguće zamisliti da bi takvo slikarstvo moglo nastati samom sklonošću likovnom izražavanju.

 

Stalno u želji da nam ispripovijeda nešto što je opazila ili o čemu je razmišljala, ona na sve načine pokušava da nam skrene pažnju i da nam sve objasni. Zato, ako je riječ o perspektivi, ona ne poznaje ni jednu, osim one ikonografske: sve što je bitno i značajno, veliko je i istaknuto. ako li pak treba pokazati dio grada i unutrašnjost jedne od kuća, koja je poprište nekog do­gađaja, Albina će otvoriti zidove i kao povećalom iz­vući scenu u prvi plan pa čak stvoriti izravnu anegdot­sku komunikaciju unutar tog plana. Ona je zaista stvor­itelj i gospodar svoga svijeta. Albina sažima forme na najbitnije i na ono što smatra najvažnijim za pripovijest. U tome je, kao istinski naivni umjetnik, posve neopterećena predlošcima i samom stvarnošću.

 

Njene slike, prepune anegdotičnosti i dječji svježe, sadržajem su više okrenute prošlosti nego sadašnjosti i imaju izvjesnu sentimentalnu primisao. I zaista, toli­o su djelo jedne lepršave ženske tankoćutnosti da nam nužno postaju simpatične. Albina je posve lišena pretencioznosti. Svoje slike pokazuje kao nove igračke, jedva svjesna da je to dobro slikarstvo, sasvim rijetko u nas gdje dominira seoska naivna umjetnost. Onda kad slika dio grada, dodaje i oduzima po vlas­itom nahođenju, vođena željom da drugima prenese, ne realnost, nego ljepotu. Iisto tako neobavezna prema temi i predlošku iz stvarnosti, Albina izabire i boje. Njeno slikarstvo je buket šarenih svježih cvjetića, ub­ranih u vrtu što se stisnuo medu gradskim zidovima.

                                                                                                Tomislav Šola

Katalog djela:

 

  1. U uvali Scott, 1970, tempera/papir, 20,5×31 cm

  2. Neposlušni studenti, 1970 tempera/lesonit, 66×80 cm

  3. Praška ulica, 1970.-1971., tempera/papir, 30×40 cm

  4. Muzikanti, 1970.-1972., tempera/lesonit, 52,5×69 cm

  5. Gajeva ulica, 1971., tempera/lesonit, 48,5×68 cm

  6. U agoniji, 1972., tempera/papir, 51×65 cm

  7. Prema ribnjaku, 1973., ulje/platno, 51×65 cm

  8. Jezuitski trg, 1973., ulje/platno, 50×61 cm

  9. Sud, 1974., tempera/papir, 28,5×40,5 cm

10.-15. Crteži, flomaster/papir, temperalpapir

16. Zvjezdarnica, 1974., tempera/papir, 24,5×34 cm

17. Velike preloge u Varaždinu, 1974., ulje/platno, 85×105 cm

18. Svečanost, 1975., ulje/platno, 85×100 cm

19. Zvjezdarnica, 1975., ulje/platno, 70×90 cm

20. Palača Lisinski, 1975.1976., ulje/platno, 80×100 cm

21. Dimnjaci na Strossmayerovu trgu, 1976., ulje/platno, 60×69,5 cm

22. Ugao Petrove, 1976., ulje/platno, 43×54 cm

23. Snijeg u Graberju, 1977., ulje/platno, 46×57 cm

 

Albina Kudeljnjak rođena je 1909. godine u Varaždinu, gdje je završila pučku školu sa dva razreda opetovnice I izučila krojački obrt. U Zagrebu živi od 1931. godine Slika od 1970. godine, nakon što ju je bolest omela u obavljanju kućanskih poslova. Izlagala je samostalno 1974. godine u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu I na više skupnih izložbi u zemlji I inozemstvu.

 

 


KREŠIMIR TRUMBETAŠ

 

Skulpture u drvu


U  svima nama postoji potreba da djelujemo i da se izrazimo, stoga, na sreću, nisu rijetki oni koji u nepre­stanom traganju za novim iskustvima zakorače na područje umjetničkog. Ruke su stvorene da stvaraju oblikuju prostor, da osmisle i uspostave oblik u pro­storu. Ta volja za stvaranjem oblika je ono duboko, primitivno i plemenito nešto, onaj isti osnovni spiri­tus movens koji se makar i prikriven nalazi u svakom ljudskom djelovanju.

 

Upravo ta želja za izrazom, za ispunjenjem te elemen­tarne ali i najplemenitije čovjekove ambicije. učinila je od Krešimira Trumbetaša naivnog skulptora. U tom smislu postaje posve nebitno tko je umjetnik, tj. ko­joj intelektualnoj i socijalnoj grupi pripada. Ne bez razloga, Trumbetaš je vezan za hlebinsku morfologiju, ali se od nje sve više odvaja vlastitom potrebom za istraživanjem, temama i jednim kritičnjjirn stavom koji ga veže za gradsku sredinu. I naslov i sadržaj, pa i oblik sam, sadrže pored narativnosti, karakteristične za naivnu umjetnost, i humorističnu crtu koja često ima prizvuk cinizma.

 

Trumbetasšje svojim djelima pokazao takav stupanj kreativnosti i takvu konzistentnost plastičke misli i najbanalnije, tako očitu iskrenost u izrazu, da ga ne bismo mogli optužiti da radi drugačije no što osjeća. Zato, te skulpture ne stvara intelektualac, jer tako nešto samo kao intelektualac ne bi mogao stvoriti,  već kao čovjek koji je u stanju uspostaviti izravan odnos s materijalom i koji je u stanju da mu se na kreativan i dovoljno svoj način suprotstavi.

 

                                                                                              Tomislav Šola

Katalog djela:

 

  1 Mesar I, 1975., drvo, visina 49 cm

  2. Žena, 1976., drvo,  visina 85 cm

  3. Mala zadovoljstva, 1976., drvo, visina 50 cm

  4. Elvira, 1976., drvo, visina 94 cm

  5. Moderna ikona, 1976., drvo, visina 65 cm

  6. Na plaži, 1976., drvo, visina 83 cm

  7. Priredba u našem gradu, 1976, drvo, visina 114 cm

  8. Što da se radi nedjeljom, 1976., drvo, visina 80 cm

  9. Moj prijatelj iz orkestra, 1976., drvo, visina 63 cm

10. Djevojačka glava, 1976., drvo.  visina 28 cm

11. Ćelava ljepotica, 1976., drvo, visina 90 cm

12. Cura iz gradske krčme, 1976., drvo visina 90 cm

13. Kupačica, 1976, drvo, visina 39 cm

14. Očekivanje, 1976., drvo, visina 39 cm

15. Dvoje mladih, 1976., drvo, visina 61 cm

16. Na izlazu iz bara, 1976., drvo, visina 73 cm

17. Ždrijebe, 1976., drvo, visina, 40 cm

18 Momak iz našega kvarta, 1977., drvo, visina 80 cm

 

Krešimir Trumbetaš rođen je u Koprivnici 1936. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je geografiju na prirodnoslovno –matematičkom fakultetu u Zagrebu (1960.), a na Muzičkoj akademiji – klarinet (1965.). Djeluje kao pedagog u Srednjoj muzičkoj školi Blagoje Bersa u Zagrebu. Skulpturom se bavi od 1967. godine. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.


                                                                                                                                  (iz knjige dojmova)