Rasema Selimović 1978

RASEMA SELIMOVIĆ

Tapiserije –  8. 2. – 21. 2. 1978.

Tapiserija Raseme Selimović u isti je mah i priprosta i rafinirana, u njoj se ogleda zrela dob. Sada ova rasna tkalja razdaje pouzdanost i toplinu teksture najskromnijim dodirom.

Rasema je dosegla gornju točku iskustva.

Godine 1971. jednoj je tapiseriji pridodala pletenicu. Poriv je bio bezazlen: pred oči joj došla slika mještanke s pregačom, kosa spletenih u duge, teške, pletenice.

Prve je proreze u tapiseriji otkala 1973. godine. Mislila je na hrapavost kore po sta­blima šuma oko Bosanskog Petrovca, na ispucalost debla, na udubine ka­mene ograde oko svoje kuće.

Ukras joj je sveden na utkani plastični trag, to je onda prisjećaj na plot od pletene šibe, na košnicu od šibija; ako je lukovit, tada prizivlje sjećanja na negdanjem Petrovačkom jezeru. Nema ga već, isušeno je. A tamo bi kamen bačen u vodu širio uokrug uzgibanu površinu, motive Rasemine tapiserija. Istinski umjetnik ne izmišlja, on doista vidi, mašta mu je istom pratilja u obuzdanoj pustolovini kreacije.

Samo majstor odabire jednostavnost.

Drugi je znak zrelosti predanost materijalu. Rasema se mudro podvrgava vu­ni, ona joj osluškuje biće, izmamit će u tkanju složene valere ritmičke i ton­ske stupnjevitosti.
Samo vrhunski majstor odabire prirodnost.

Tapiserija je napokon naravni izražaj Raseme Selimović. U rodnoj je kući od najmanjih nogu upijala ljepotu i umijeće što ih je demonstrirala mati za tka­lačkim stanom. Majka joj je učitelj, učila je dvama jezicima: govornom i tka­lačkom.

Rasemino djelo pomiruje pučku tradiciju i senzibilitet suvremenog umjetni­ka: individualnost govora, posizanje za izvorima, metjerski eksperiment, spoj raznorodnih mogućnosti i načina, poricanje tradicionalnih zakonitosti. Ono ne nasljeđuje bosansko-petrovačku školu, ali afirmira pučku epiku.

Odustala je Rasema od efekata bojane vune – ako i boja, onda isključivo prirodnim sredstvima (hrastova kora, luk) – da bi objavila paletu prirod­nih nijansi.
Njezina je tapiserija umjetnički čin preobrazbe, a opet i regionalna i univer­zalna tvorevina rustičnog porijekla i modernog poimanja, i izvorna i naša.

Josip Škunca

.
Katalog djela:
1. Smeđa tapiserija, 1973., vuna, 154×240 cm
2. Crno-siva tapiserija, 1975., vuna, 82×142 cm
3. Crno-siva tapiserija, 1975., vuna, 90×160 cm
4. Smeđa tapiserija, 1976., vuna, 150×230 cm
5. Smeđa tapiserija, 1976., vuna, 114×137 cm
6. Smeđa tapiserija, 1976., vuna, 150×230 cm
7. Smeđa tapiserija, 1976., vuna, 86x135cm
8. Smeđa tapiserija, 1976., vuna, 63×108 cm
9. Smeđa tapiserija, 1977., vuna, 84×117 cm
10. Smeđa tapiserija, 1977., vuna, 72×164 cm
11. Smeđa tapiserija, 1977., vuna, 73×157 cm
12. Smeđa tapiserija, 1977., vuna, 77×157 cm
13. Smeđa tapiserija, 1978., vuna

Rasema Selimović rođena je 1936. godine u Bosanskom Petrovcu. Umjetničkom se tapiserijom bavi od 1961. godine. Surađivala je s Jagodom Buić, Hajrudinom Kujundžićem, Edom Murtićem i drugim umjetnicima. Tapiserije joj se nalaze u Muzeju za umjetnost i obrt, Modernoj Galeriji u Zagrebu, te privatnim zbirkama u zemlji i SR Njemačkoj. Izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Samostalne izložbe:
1973. Galerij Likum
1974. Radenci, Staklena dvorana (s Cvetkom Miloš)
1975. Trogir, Mofest 75.

Skupne izložbe:
1972. Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt, „Umjetnost tekstila“
1973. Beograd, Muzej primenjene umetnosti, „Umjetnost tekstila“
1973. Zagreb, VIII. zagrebački salon
1973. Rim, Tjedan Zagreba u Rimu
1974. Zagreb, IX. zagrebački salon
1974. Subotica, Izložba tekstilne sekcije ULUPUH-a
1974. Bačka Topola, Izložba tekstilne sekcije ULUPUH-a
1974. Senta, Izložba tekstilne sekcije ULUPUH-a
1975. Zagreb, Palača „Vatroslav Lisinski“, Izložba tekstilne sekcije ULUPUH-a
1977. Zagreb, XII. zagrebački salon


(iz knjige dojmova)