JADRANKA FATUR
Slike i crteži – 26. 1. – 7. 2. 1981.
Nekoliko slika i nešto veći broj crteža obuhvačenih ovom izložbom neće nam demonstrirati neku izmijenjenu i novu Jadranku – kao da, poput robe široke potrošnje, svaki novi nastup nužno pretpostavlja egzemplarni novitet likovnoga tvorca. Riječ je o zdravom kontinuitetu umjetničkog rada jedne oformljene ličnosti koja se ne iscrpljuje odmah nakon što je jednom načelo definirano i apsolvirano, nego ga dugoročnije razrađuje u nizu konkretnih slika i studija.
Ime tom načelu jest poetika superrealizma. Da ponovimo, ukratko, historijski slijed događaja: dok se, s jedne strane, umjetnost sve vise dematerijalizirala i na kraju prešla s konceptualnom umjetnošću u iradijaciju centralnog živčanog sistema, sa druge strane – pojavom nove figuracije, poparta i zatim superrealizma – rasla je nezadrživa tendencija za ponovnim uspostavljanjem predmetnoga svijeta. Takav je razvoj svom težinom pokazao kolika je bila kriza identiteta stvarnosti u umjetnosti 20. stoljeća. nakon dugih desetljeća potiskivanja vidljivog svijeta, na popartističkim i zatim još konzekventnije na superrealističkim platnima bljesnuo je u neusporedivoj jasnoći i očevidnosti: predmetni svijet potpuno izmijenjen spram prirodnoga svijeta, klišeiziran i transformiran prefabriciranim slikama. Taj novi realizam ne iznosi, zapravo, stvarnost nego citate stvarnosti u vremenu njene totalne reproduktivnosti. Fotografija, prospekt, reklama – taj reproducirani svijet stvarni je svijet suvremenog čovjeka i stvarni ambijent umjetnikovih percepcija. Sa te točke moramo promatrati i razumjeti, na primjer, kodak-kolorirane slike Malcolma Morleya, rađene po uzorcima reklamnih prospekata i razglednica; neonske cijevi na fasadama poslovnih zgrada Richarda Cottinghamsa; automobilska parkirališta i avionska uzletišta Ralpha Goingsa; klišee dresura konja Richarda Mcleana; iskidana sjedala i demolirana kola na platnima Johns Salta; citate Georga Deensa prema reprodukcijama Frangionairdovih, Vermeerovih, Courbetovih slika; sav onaj tehničko-romantizirani nasa-realizam u američkom superrealizmu i brojne evropske varijante te nove umjetničke optike. U nas ju je prva aktualizirala Jadranku Fatur. To je njeno povijesno prvenstvo koje se ne može mimoići.
S manjom sklonošću za apsolutnom točnošću i stoga daleko većom živošću spram radova klasičnog superrealizma, najčešće ukočenog i ohlađenog do najniže točke temperature, autorica fiksira svakodnevni ulični scenarij velegrada – Zagreba i Pariza. ona uopće voli apstraktne ritmove reklamnih natpisa, njihovu kompozicijsku i kolorističku slikovitost, odraze na staklima izloga, oštre i strme perspektive. I kako je ranije znala češće se zadržati na imanentnoj slikovitosti autobusnih stanica, sada je to iluzionistički svijet nekog pohabanog luna-parka na rubu grada. Čudesnost je tog novog realizma naših dana – pa tako i ovog Jadranke Fatur – što fiksira svakodnevicu suvremene čovjekove sredine koja promiče našoj površnoj pažnji, jer nam sama po sebi izgleda posve trivijalna, bez ikakve draži. Svakodnevno je svagda očevidnost koja, međutim, nikada nije do kraja i uočena. Ove nam slike donose lice te očevidnosti u svojoj čistoj faktičnosti.
Zdenko Rus
Katalog djela:
1. Lunapark, 1977., ulje/platno, 120×150 cm
2. Piroške, 1977/1978.., akrilik/platno, 114×146 cm
3. Blagajna za go-kart, 1978./1979., akrilik/platno, 114×146 cm
4. Pub Montparnasse, 1980., ulje/platno, 114×146 cm
5. Kiosk na bd. St. Michel, 1980./1981.., ulje/platno, 132×160 cm
6. 27 crteža, 1979./1098., olovka i olovka u boji, 35,5×28 cm
Jadranka Fatur rođena je u Zagrebu 21. 7. 1949. godine. Pohađala je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala 1974. 1974. godine u klasi prof. Miljenka Stančića. Između 1974. i 1977. godine suradnik je Majstorske radionice Krste Hegedušića, kasnije Ljube Ivančića. Godine 1977./1978. pohađa Ecole Nationale Superieure des Beaux-arts de Paris, kao stipendist Francuske vlade. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je više nagrada i priznanja.



(iz knjige dojmova)




