Ratko Petrić 1980

RATKO PETRIĆ

Grafička mapa Golim perom (Američki crtopis) – 20. 3. – 31. 3. 1980.

Golim nalivperom

Nakon što je (jedan) pisoar postao umjetničko djelo, crni kvadrat na bijeloj plohi također, nakon što je (još) Schwitters izjavio da je sve umjetnost što umjetnik ispljune, a četrdeset godina kasnije Manzoni doslovno kakao u lime­nke koje je prodavao kao umjetnička djela – nakon što je Yves Klein skupo naplaćivao boga­tim posjetiocima prazne zidove izložbe ,za komadić svijesti, a deset godina kasnije Robert Barry dao napisati na vratima amsterdamske Art and Project Gallery: Za vrijeme trajanja izložbe ga­lerija će biti zatvorena; nakon što je Pollock u povjerenju rekao jednom kritičaru da je platno arena, a Kosuth snagom logike filozofije da je umjetnost ideja kao ideja (time što je jedna pjesnikinja sedamdeset godina ranije napisala da je ruža je ruža je ruža, a prije dvije godina pisac ovog predgovora javno zabilježio da je umjetnost slikanje kao slikanje, što se i obistinilo); nakon što je Imanuel Kant pisao da između svih umjetnosti zauzima najviši stupanj PJESNIŠTVO (koje gotovo posve zahvaljuje svoje postojanje genijalnosti i koje najmanje hoće da ga vodi propis ili primjer!). Pjesništvo proširuje dušu na taj način, što oslobađa uobrazilju, pa unutar granica nekoga danog pojma pod neogra­ničenom raznolikošću mogućih forma, koje su u skladu s njime, pruža onu, koje njegov prikaz povezuje s obiljem misli, kojemu nikakav jezični izraz nije potpuno adekvatan, pa se tako estetički uzdiže do ideja, a u Vjesniku od 21. veljače 1980. na strani 5, da je prema konačnim statističkim podacima ostvareno 52,116.800 noćenja od čega na domaće turiste otpada 24,359.700 a na inozemne 27,757.100. Nakon što je Ber­nard Venet kazao: Ja ne predstavljam svoje djelo kao umjetnost, ali predstavljam matematiku i ostale znanstvene discipline kao ono što za­pravo jesu, to jest disco znanje kao takvo i na­kon što je Hugh Lofting napisao Povratak dok­tora Dolittla (- 0 ne, Gic-Gic – odgovorih smiju­ći se. – Ne zatvaraju ljude doživotno – osim zbog jako ozbiljnih zločina), te nakon što je u Zdra­vom društvu (u izdanju beogradskog Rada 1963.) na 190. stranici Erich Fromm upitao: Kakav je uticaj otuđenja na mentaino zdravlje?, naveo je na 191. 1 192. strani lijep primjer: U tom pogledu je ono što je H. Vels (H. G. Wells) tako lepo rekao za psihijatre i hirurge u priči ZEMLJA SLEPIH (COUNTRY OF THE BLIND) tačno i za mnoge psihijatre u našoj kulturi. Jednog mladog čoveka, koji je našao dom u izolo­vanom plemenu gde su ljudi od rođenja slepi, ispituju njihovi lekari.

Najzad je jedan od starijih, koji je duboko raz­mišljao, došao na ideju. On je bio veliki lekar među ovim ljudima i imao je vrlo filozofski i inventivan um, svidela mu se ideja da spase Nuneza. Jednog dana kada je Jakov bio prisutan on je ponovo počeo da govori o Nunezu.
Ispitao sam Bogotu – reče – i slučaj mi je ja­sniji. Mislim da je vrlo verovatno da se može izlečiti.
- To je ono čemu sam se uvek nadao – reče stari Jakov.
- Njegov um je povređen – reče slepi lekar. Stariji su mrmljajući potvrđivali.
- Sada je pitanje čime je povređen? A! – rede stari Jakov.
- Evo – reče lekar, odgovarajući na sopstveno pitanje. – Ove čudne stvari koje se nazivaju oči, i koje postoje da bi ostvarile prijatnu, blagu de­presiju na licu, bolesne su, u slučaju Bogote, tako da to utiče na njegov um. One su suviše proširene, on ima trepavice, njegovi se kapci pokreću, i zbog toga je njegov um u stanju stalne nadraženosti i uznemirenosti.
- Da? – reče stari Jakov. – Da?
- Mislim da mogu sa razumnom sigurnošću da kažem da sve što treba da učinimo, da bismo ga spasili, to je da izvršimo jedan laku i jednostavnu hiruršku intervenciju, naime da uklonimo ova tela koje nadražuju.
- I tada će on biti zdrav?
- Tada će on biti savršeno zdrav i sasvim uva­žen građanin.
- Bogu hvala na nauci! – reče star! Jakov i ode odmah da saopšti Nunezu sretne vesti!.

Nakon svega ovoga i, dakako, još mnogo drugih stvari, nakon što se, na primjer – nakon svega – GRUPA IZ ŠEMPASA vratila poniznom crtanju vlati trave i obrisa lista, i pak obradi keramo­plastičkih fibula na neolitički nadin, nakon svega toga, kažem, proširena oka i uznemirena uma, neotuđene ruke i dijalektičke vjere u pozitivnu snagu antiteze, Ratko Petrić (from Yugoslavia or Poland), zagrebački kipar, bijafranac, polemičar u svemu, na svakom mjestu i u svako doba, uglađeni agresivac koji nikome ne ostaje dužan, pa ni Vilimu Svečnjaku – 28 godina nakon Murtića – nacrtao je pisajući i pisajući nacrtao u dvanaest serigrafijskih slika neke od najintenziv­nijih svojih doživljaja Amerike: 1) ROLF WESTPHAL, krivac za ovaj Petrićev sedmomjesečni boravak s one strane velike bare; 2) W. DISNEY WORLD, genijalna slika Amerike; 3) SVI TRČE, od Kansas Cityja do New Yorka; 4) IZ­LOŽBA, Petrićev izuzetan uspjeh: zabranjeno mu je daljnje izlaganje skulpture America, tipične Petrićeve baby, ovoga puta sa pedeset sisa; 5) JIM LEEDY, staro momče (podsjeća na Rolfa); 6) PISMA, PISMA…,…; 7) SALE & SAVE (prodaj i spasi se); 8) RODEO U HOUSTONU i 9) RODEO U KANSAS CITY – KANSAS; 10) N. Y. C., New York City, dinosaur našega doba; 11) HARLEM, jetra velikog gmaza i 12) Mr. DOLLAR, neusiljena autobiografska crtica.

U prirodi je Petrića da svijet promatra ozbiljnim humorom. Prodorna je njegova moć nedvosmislene identifikacije stvari i to uvijek čini na najizravniji način. On govori osebujnim plastičkim slengom koji frapira. Njegovo crtačko pero uvijek je u šetnji, spremno na najneobičnije avanture. Voli banalnost, ležernost, prizemnost svake vrste, ali u kojima se krije crta neobičnosti, fl. autentičnosti koju izvlači na površinu. Dnevnički je Ame­rički crtopis to PAR EXELLENCE.

Zdenko Rus

Ratko Petrić rođen je u Zadru 1941. godine. Akade­miju likovnih umjetnosti završio 1966. u klasi prof. Vanje Rada­uša. Od 1967. do 1969. suradnik majstorske radionice Vanje Radauša. Bio je član Grupe zagrebačkih karikaturista i su­osnivač i član likovne grupe Bijafra.
Godine 1979. pozvan je kao gost-profesor na Kansas City Art Insti­tute, Missouri, SAD, gdje je predavao skulpturu dva semestra.

Samostalne izložbe:
1967. Zadar, Gradska loža – skulpture
1968. Zagreb, Klub književnika – karikature
1970. Zagreb, Salon HDLU – skulpture
1972. Zagreb, Galerija Dubrava – skulpture
1973. Zadar, Gradska loža – skulpture
1974. Zagreb, Studio galerije Forum – skulpture
1974. Zagreb, Salon HDLU Galerija izlog – skulpture
1974. Zagreb, Čitaonica tvornice Prvomajska – skulpture
1975. Zagreb, Galerija Dubrava – grafički dizajn
1976. Zagreb, Galerija Lotrščak – skulpture
1976. Zagreb, Salon HDLU – skulpture
1976. Zagreb,Sstudio galerije Karas – crteži
1977. Ljubljana, Mestna galerija – nagrađeni sa riječkog bijenala mladih iz 1975. godine
1977.  (Cadet – Gnamuš – Petrić) – skulpture
1977. Zagreb, Salon JNA – skulpture
1977. Zadar, Moderna galerija – skulpture
1979. Kansas City, SAD, City Hall – skulpture i projekti
1980. Zagreb, Galerija Dubrava – grafička mapa Golim perom

Nagrade:
1968. Nagrada 7 sekretara SKOJ-a, Zagreb
1972. Nagrada 5. Salona mladih, Zagreb
1973. Nagrada 6. Salona mladih, Zagreb
1975. Nagrada za kiparstvo na 8. bijenalu mladih, Rijeka
1977. Nagrada za likovne umjetnosti Josip Račić, Zagreb

Katalog djela:
Grafička mapa Golim perom (Američki crtopis)
1. Rolf
2. W. Disney World
3. Svi trče
4. Izložba
5. Jim Leedy
6, Pisma…pisma…
7. Sale & save
8. Rodeo u Houstonu
9. Rodeo – Kansas City, Kansas
10. N. Y. C.
11. Harlem
12. Mr. Dollar

Izdavanje mape financirao je SIZ za kultu­ru općine Maksimir.

 


(iz knjige dojmova)