Ljerka Filakovac 1979

LJERKA FILAKOVAC 

Ulja, pasteli i crteži -  7. 6. – 21. 6. 1979.

  

Portreti Ljerke Filakovac nisu samo preslikani, samo viđena lica, vjerno prenesena. To su lica sa nekim naznačenim unutarnjim karakterom – ekspresivna. To je osim naglašenog estetskog prisutan i psihološki momenat. Umjetnica je u toku slikanja nastojala proniknuti i u trenutno raspoloženje modela. U životnosti portreta, u nemirenju svojstvenom samo ljudskom otporu, leži i zagonetka portreta Ljerke Filakovac.

                                                                              Marina Baričević, Radio Zagreb, 1975.
 

.. U toj interpretativnoi slobodi Ljerkine umjetnosti ima fovističkog orkestralizma, impresionističke neposrednosti i nečeg što povezuje njenu umjetnost s likovnim romantizmom, svega se u Ljerkinom djelu nalazi, jer Ljerka ne pripada nikakvoj školi i ni na koji se izam­ ne zaklinje. Ona traži ljepotu i izraz same sebe i to nije njen program: to je njena potreba. Na toj širokoj potki i snuje. I osim u vodi, šumi i u razlivenim melodijama plavih velegradskih noći, pronalazi sebe u mrtvim gradovima, kućištima bez ukućana i ulicama koje su još napučene jedino sjenama, uspomenama i biljegom vremena koji sve pretapa, smiruje i poe­tizira.

                   Andro Vid Mihičić, iz uvodne riječi na otvorenju izložbe u Galeriji Lotrščak, 1976.
 

Slikarica Ljerka Filakovac pripada generaciji koja se formirala u trenutku najtežih potresa u našoj umjetnosti, kad je prodor avangardnog lomio sve spone razvoja u slijedu tradicije. Bila je među rijetkima koja je shvatila suštinu potrebe autohtonog, kontinuiranog, rasta, pa je u tom smislu i nastavila svoj razvoj. Čvrsto vezana za sredinu iz koje je niknula ona slije­di zasade umjetnosti domaćeg tla, formulirajući svoj autentični slikarski profit u kojem se prepoznaje kao duboko senzibilan, izuzetno profinjen i neobično vješt kreator. U crtežima koji su neskrivena legitimacija mogućnosti, znanja i vještine – potvrdila se kao cjeloviti umjetnik u čijem su djelu isprepletene i sažete sve to osobine.

                                               Juraj Baldani, iz predgovora izložbi u Galeriji Lotrščak, 1976.

       Katalog:
       1. Autoportret sa zelenom kapom, 1970., ulje, 50×41 cm
       2. Djevojka za stolom, 1978., ulje, 61×49 cm
       3. Odmor, 1978., ulje, 71×60 cm
 
      4. Ivan F., 1979., ulje, 71×51 cm
       5. Dječak iz Dubrave, 1979., ulje, 41×30 cm
       6. Dimnjačar iz Markuševca, 1979., ulje, 65×50 cm
       7. Glumac Torjanac, 1971., pastel, 42×30 cm
       8. Božena Torjanac, 1971., pastel, 66×47 cm
 
      9. Mali dječak, 1976., pastel, 66×47 cm
      10. Glazbenik iz Varaždina, 1976., pastel, 50×36 cm
 
     11. Andro Vid Mihičić, 1977., pastel, 66×47 cm
      12. Autoportret, 1977., 50×36 cm
 
     13. Ivanka, 1979., 66×47 cm
      14. Femija zvoni, 1977., lavirani tuš, 47×32 cm
      15. Istjerivanje koze, 1977., lavirani tuš, 34 x 36 cm
16.-18. Kartanje u ošteriji, 1978., lavirani tuš, 32 x 47 cm
19.-20. Tereza i Andreja piju, 1978., lavirani tuš, 32 x 47 cm 
      21. Povratak kući, 1979., lavirani tuš, 32 x 47 cm 
      22. Zima na Dunavu, 1977., ulje, 50×60 cm
      23. Močvara kraj Iloka, 1978., ulje, 57×60 cm 
 
     24. Mrtve prirode, ulje
      25. Uspomena, 1978., ulje, 48×54 cm
      26. Cvijet, 1979., 61×71 cm

 

Ljerka Filakovac rođena je 1928. u Osijeku. Grafički odjel na Središnjoj obrtnoj školi u zagrebu završila je 1948., a 1951. diplomira­la na Akademiji likovnih umjetnosti (profe­sori: Omer Mujadžić, Vladimir Filakovac, Oton Postružnik, Vjekoslav Parač, Tornislav Krizman). Potječe iz umjetničke obitelji. Skupa sa sestrom i braćom već 1939. izlaže u paviljonu Cvijete Zuzorić u Beogradu, u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (uz samostalnu izložbu oca Vladimira) i u Izložbenom salonu u Osijeku. Živi i djeluje u Zagrebu i Grožnjanu, gdje od 1965. drži atelje-galeriju. Članica je Udruženja likovnih umjetnika, kulturnih i javnih radnika Grožnjan i umjetničke kolonije grada Iloka. Djela joj se nalaze u ustanovama i galerijama u zemlji i u privatnim zbirkama u inozemstvu (Švedska, Nizozemska, SAD itd).  

Samostalne izložbe:
1954. Zagreb, Salon Likum
1955. Rijeka, Riječki salon na Korzu revo­lucije
1956. Osijek, Izložbeni salon (s Vladimi­rom Filakovcern)
1957. Zagreb, Salon ULUH
1960. Beograd, Muzej za primenjenu umetnost
         Beograd, Dom kulture općine Vra­čar
1970. Zagreb, Galerija Inex
1975. Zagreb, Salon HDLU
1976. Zagreb, Galerija Lotrščak­
         Vukovar, Galerija umjetnina
1978. Ilok, Muzej grada Iloka 

Skupne izložbe:
Redovito izlaže od 1952. na brojnim izložba­ma, među ostalim na izložbi Zagrebački krug, na likovnom susretu u Subotici, na Bijenalu Slavonaca (I.-VI.), na Ličkom analu, u Grožnjanu, Beogradu, Sarajevu i drugdje.


                                                                                                 (iz knjige dojmova)