Ivan Lacković Croata 1979

IVAN LACKOVIĆ-CROATA

Grafička mapa Ja tražim svoju zvijezdu –  7. 3. – 19. 3. 1979.

Prvu grafičku mapu Ivan Lacković-Croata štampa 1968. (Zagreb, predgovor: Vladimir Crnković); prvi puta samostalno izlaže crteže 1970. (Zagreb, Galerija Dubrava), iste godine kad Anatole Jakovsky zapisuje u Parizu: Jer je Lacko­vić, htjeli mi to ili ne, sada najbolji crtač medu naivnim slikarima cijeloga svijeta; ali puno priznanje za svoj briljantni crtež i bravuroznu grafiku dobi­va istom 1977.: te godine u Galeriji primitivne umjetnosti priređuje veliku izložbu grafičkih mapa, a nacionalna i sveučilišna biblioteka, u suradnji s izdavačko-štamparskim servisom Sveučilišne naklade Liber, objelodanjuje mu knjigu crteža i grafike (Božo Biškupić). U knjizi su objavljeni prilozi Bože Biškulpića, Josipa Depola, Jeana-Louisa Deipierrisa, Ivana Goluba, Margheirite Guidacci, Anatola Jakovskog, Vladimira Malekovića Tonka Maroevića, Pierra Seghersa, Veselka Tenžere, Giuseppa Ungarettiija, Giancarla Vigorellija, Borisa Vizintina. Igora Zidića i Vinka Zlamalika.

Do toga trenutka Lacković-Croata ima već 11 mapa – u tom je smislu posebno plodna suradnja s Božom Biškupićem i Igorom Zidićem – a potkraj 1978. tiska mu u Rimu Centro culturale internaziionale dei naifs Jugoslavi i ­jednu od idućih mapa: Ja tražim svoju zvijezdu, koju sada  izlažemo u Galeriji Dubrava (mapa je prvi put javno izložena u zemlji u zagrebačkoj čitaonici Prečko).

Odlučili smo se u Dubravi za mapu Ja tražim svoju zvijezdu jer je u cijelosti posvećena ženi, pa tim odabirom na prikladni, način obilježavamo međunarodni Dan žena. Mapa slične tematike, Mulieribus fortibus, izdana je 1976. u Torinu (predgovor: Vladimir Maleković), što isto na svoj način govori o učestalosti ženskoga lika u Lackovićevoj umjetnosti koja je, zapravo, maksimalno prožeta simbolima ženskoga načela i simbolima reprodukcije. Upozorio sam na to prije četiri godine, pišući o Croatinoj izložbi u turističkom društvu u Crikvenici, analizirajući tipičnu kompozicionu shemu koja se za­sniva na eliptičnoj formi, ili je srodna ovalu: metafora ženske spolnosti i životne obnove.

U mapi Oblak i Signum terrae – mape su tiskane 1975. i 1976. u surad­nji sa zbirkom Biškupić-Lacković-Croata radikalno zasijeca prostor osamostaljenim česticama i dijagonalama, a u mapi Ja tražim svoju zvijezdu ­uspravnim paralelama. Kao i u nekim drugim u tim eksperimentalnim tvorbama Croata suvereno osvaja novo polje izražajnosti, ne potirući vlastitu poetiku. On, međutim, bitno dinamizira plohu papira, pretvarajući pokusna rješenja u stalnost preporođenog risanja, nagovješćujući novi horizont naivnog stvaralaštva u svijetu.

Josip Škunca

Katalog:
1. Ušće zvjezdanih puteva
2. Žetva
3. Posljednje zvijezde večeri
4. Sedam zvijezda
5. Rađanje svjetlosti dana
6. Sunce jeseni
7. Plodovi zrele jeseni
8. Svjetlost raspadnutih dijelova
9. Jutro plavih krizanterna
10. Pada li moja zvijezda?
11. Svjetlost žene i prazne tikve
12. Ja tražim svoju zvijezdu

Grafička mapa Ivana Lackovida-Croate Ja tražim svo­ju zvijezdu tiskana je 1978. godine u Centro cultu­rale internazionale dei naifs Jugoslavi u Rimu. Mapu tvori 12 listova veličine 70×50 cm izvedenih u teh­nici sitotiska.

Ivan Lacković-Croata rođen je 1. siječnja 1932. u Ba­tinskoj u Podravini. Do 1952. bavi se zemljoradnjom, no već i tada, s vremena na vrijeme, slika po zidovi­ma seoskih kuća. Godine 1957., dolazi u Zagreb gdje radi kao poštar. Osamostaljuje se 1968. godine. Od tada djeluje kao profesionalni slikar. Izlagao je u zemlji i inozemstvu na brojnim izložbama reprezentativnoga karaktera. Do sada je samostalno nastupio u 53 navrata. Dobitnik je mnogih nagrada i član nekoliko Akademija.


(iz knjige dojmova)