PREDRAG GOL
Akvareli - 3. 11. – 15. 11. 1980.
Umjesto predgovora
Od prvih Waldingerovih Slavonskih hrastika i Mlinova, prošlo je gotovo stotinu godina, a suvremeni slavonski slikari još uvijek slikaju krajolik uz rijeku, a seoska dvorišta s nakrivljenim tarabama, perspektive blatnih sokaka, ravnicu nad kojom visi sivoplavo nebo koje obvezatno zauzima gornje dvije trećine platna. Slikaju Slavonci kao da se ništa nije dogodilo proteklih desetljeća u nama i oko nas, kao da se ništa nije dogodilo u likovnoj umjetnosti dvadesetog stoljeća, čak ni posljednji neuspjeli Babićev pokušaj da se aktualizira slikanje krajolika (Babić je oko 1930. tvrdio kako će slikari samo slikanjem naših krajeva iznaći naš likovni izraz). I dok najrazličitiji izmi i njihovi derivati već godinama plode našu umjetnost, a antiumjetničke tendencije ju osporavaju, slavonski umjetnici, kako je to nedavno lijepo napisao Oto Švajcer: Čvrsto stoje na tlu tradicionalističkog slikarstva i vjeruju u umjetnost, u estetičku vrijednost umjetničkog djela i njegovu metafizičku poruku.
Nedirnuti blagotvornim utjecajima suvremenosti slavonci s takvom upornošću slikaju svoje anakronistične pejzaže, da se možemo upitati nisu li možda u pravu, štoviše, nisu li njihova djela kao oporba posvemašnjem likovnom objektivizmu relevantna ostvarenja suvremenog slikarstva. Kako sada stvari stoje, samo nekolicinu tipičnih slavonskih pejsažista možemo smatrati našim suvremenicima, tj. sudionicima sučeljavanja sa zbiljskim pitanjima i problemima fizičke i duhovne egzistencije čovjeka.
Jedan je od njih Predrag Gol, slikar koji iako nije posve raskinuo s tradicijom lijepe umjetnosti, uspijeva kao izrazit stvaralac subjektivan doživljaj stvarnosti objektivizirati likovnim sredstvima,
Gol slika krajolik pored ljudske naseobine (rjeđe netaknutu prirodu), otužne dijelove prirode koje je čovjek uspio sačuvati u svojoj neposrednoj blizini kao sjećanja na onu prirodu s kojom nekoć bijaše jedno. Pejzaži mu nisu nostalgična sjećanja, ali ni optužbe, zadovoljava se konstatiranjem stanja. Bojom i odnosima boja bilježi uzbuđenja ali i spoznaje koje ga obuzimaju kad se nade pred sadržajnim, prostornim, kolorističkim i tonskim vrijednostima takozvane humanizirane prirode.
Priroda je za Gola izvor estetskog užitka, tj. jedan od mogućih vidova zbilje, ali istodobno i zbiljski svijet. slikajući krajolik ne nastoji bilježiti samo lice zbilje, njezin privid, već i naličje takozvane objektivne stvarnosti. Slikajući akvarele ne gleda svijet samo očima slikara impresionista, jer se ne može, a vjerojatno i ne želi, osloboditi svojih saznanja niti iskustva umjetnika ovog stoljeća. U akvarelima nećemo naići samo na izgled pojavnog svijetla njegov oblik, nego i na njegov sadržaj, ne samo prostor ispunjen svjetlom i atmosferom, na primjer, već i prostor kao takav. Boja mu je izražajno sredstvo kao odraz unutarnje nužnosti tj. stvarne, objektivne ljepote, ali i zalog estetskog i hedonističkog ugođaja.
Analiziramo li Golov slikarski postupak, uočit ćemo da on krajolik slika a ne preslikava. Stvara ga bojama i njihovim tonskim vrijednostima.
Ljubitelji lijepe umjetnosti s užitkom će pratiti virtuoznost njegova akvareliranja. Sigurnost poteza kistom, rafiniranost i svrsishodnost uporabe svježine, prozirnosti, jasnoće i tečnosti boje – ljepotu akvarela. Poštovaoci dobrog slikanja cijenit će njegovu sposobnost kontroliranog razlijevanja vodene boje kojom sugerira protok zelenožute rijeke i hedonističko slikanje puninom i sočnošću zelene boje. Ali, valjalo bi poći i dalje, dublje, otkriti u njegovim akvarelima nužnost tog i takvog slikanja, osjetiti njihovo prohladno savršenstvo – Cezannovsko, moglo bi se reći. Tek tada spoznat ćemo vrijednost Golove sposobnosti suverenog likovnog prožimanja subjektivnog doživljaja i istinske, objektivne očevidnosti zbilje, sintetiziranja koje u najsretnijim akvarelima zrači pravom ljepotom.
Stjepan Gračan
Katalog:
1. Prilep, 1960., akvarel, 20×22 cm
2 . Krešimir, 1965., akvarel, 28×20 cm
3. Iz Bebrine, 1975., akvarel, 46×35 cm
4. Zima, 1976., akvarel, 33×23 cm
5. Stari brod, 1975., akvarel, 46×35 cm
6. Stari brod II, 1977., akvarel, 46×35 cm
7. Stara ribarnica na Savi, 1975., akvarel, 46×35 cm
8. Dvorište u vrbi, 1975,. akvarel, 39×29 cm
9. U autobusu I, 1976., rnijeana tehnika, 25×20 cm
10. U autobusu II, 1976., miješana tehnika, 25×20 cm
11. Sa vašara, 1977., miješana tehnika, 25×20 cm
12. Snage iz Budrovaca, 1967., akvarel, 33×23 cm
13. Zeleni otok, 1975., akvarel, 55×40 cm
14. Matina splav, 1976., akvarel, 55×41 cm
15. Vanjska peć, 1975., akvarel, 55×41 cm
16. Mrtvo sunce, 1975., akvarel, 55×40 cm
17. Iz Erduta, 1976., akvarel, 47×32 cm
18. Poslije kiše, 1976. akvarel, 48×36 cm
19. Veliko zeleno, 1979., akvarel, 59×47 cm
20. Sjene, 1979., akvarel, 36×55 cm
21. Bijeli brodić, 1979., akvarel, 36×55 cm
22. Na Savi, 1980., akvarel, 50×65 cm
23. Slavonija, 1980., akvarel, 48×36 cm
24. Starenje, 1980., akvarel, 48×67 cm
25. Mrtve vode I, 1980., akvarel, 48×36 cm
26. Mrtve vode II, 1980., akvarel, 48×36 cm
27. Mrtve vode III, 1980., akvarel, 48×36 cm
28. Zemunica dr. Marije Schlesinger – Petrova Gora, 1973., akvarel, 46×35 cm
Predrag Gol rođen je 1931. u Pisarovini. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu završio je u klasi prof. Đure Tiljka 1956. godine. Postdiplomski studij završio je kod prof. Antuna Mezdjića 1958. godine.
Nagrade:
1957. Zagreb, Majski festival studenata zagrebačkog sveučilišta – Nagrada za slikarstvo
1957. Zagreb, ALU, Nagrada za slikarstvo
1958. Zagreb, Majski festival studenata zagrebačkog sveučilišta – Nagrada za slikarstvo
1968. Osijek, Nagrada grada Osijeka za Likovnu umjetnost
1974. Vojnić, Počasna diploma oslobođenja za ciklus akvarela Sa Petrove gore
1975. Osijek, Priznanje odbora za nagrade V biennale slavonaca
1978. Osijek, septembarska nagrada milana konjovi6a
1980. Rovinj, Grisia – Otkupna nagrada
Samostalne izložbe:
1961. Slavonski Brod, Historijski arhiv
1964. Zagreb, Salon Likum
1967. Osijek, Galerija likovnih umjetnosti
1968. Osijek, Galerija Zodijak
1968. Beograd, Salon ateljea 212
1969. Vinkovcli, Galerija slika
1971. Trst, Galerija Tergeste
1972. Slavonski Brod, Muzej Brodskog Posavlja
1973. Graz, Hotel Daniel
1973. Slavonska Požega, Muzej požeske kotline
1974. Slavonski Brod, Spomen dom Đure Salaja
1976. Samobor, Muzej
1977. Zagreb, Galerija Izlog
1978. Vukovar, Galerija slika i zbirka Bauer
1978. Osijek, Galerija likovnih umjetnosti
1978. Sombor, Likovna jesen
1978. Jajce, U povodu 35-godišnjice II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu
1979. Međunarodni kuliturnopovijesni simpozij, Austrija, Mogersdorf
1980. Osijek, Galerija Zodijak
(iz knjige dojmova)
