izložba

BLAGOJA MANEVSKI

Crteži - 2. 10. – 19. 10. 2017.

CRTEŽI BLAGOJA MANEVSKOG

Na suvremenoj makedonskoj likovnoj sceni slikarsko djelo Blagoja Manevskog nezaobilazno je u njezinoj valorizaciji i kritičkom sagledavanju. Ovoj konstataciji u prilog najbolje govori i činjenica da je njegovo stvaralaštvo kritika visoko vrednovala naglašavajući autorske specifičnosti. Uz tu odrednicu valja spomenuti da je brojnim samostalnim i skupnim izložbama u uglednim nacionalnim institucijama, muzejima i galerijama, potvrđivao tu posebnost. Kroz minulo razdoblje od gotovo četiri desetljeća, počevši od 80-ih godina (1985. u Ohridu prva samostalna izložba!) pa do izložbi datiranih u ovom desetljeću, Manevski je izgrađivao stvaralačku individualnost na prepoznatljivim estetskim premisama.

Kad govorimo o estetskim premisama, tada nam valja naglasiti da se one iščitavaju u apstraktnom diskursu na onoj liniji koju su povukli veliki klasici 20. stoljeća, dosljednom redukcijom narativnih elemenata. Na tom stvaralačkom načelu Blagoja Manevski oblikuje svoj likovni izraz u tradicijskim medijima, napose u crtežu, u kojemu je ostvario zapažene cikluse. Stoga se nastoji ovom samostalnom izložbom predstaviti hrvatskoj kulturnoj javnosti djelo Blagoja Manevskog kao nedvojbeno jednoga od najznačajnijih protagonista suvremene makedonske likovne scene, upravo u mediju crteža. Dakle, u crtežu u kojemu se autor kontinuirano izražava, što se u ovom recentnom izboru iz plodnog i raznovrsnog opusa može razaznati kroz tematske cjeline i stvaralačke preobrazbe. Ta duboka i čvrsta, nazovimo je, ukorijenjenost u crtež, otkriva nam i jednu od temeljnih odrednica stvaralaštva Blagoja Manevskog, izraženu upravo u tom mediju kao svojem izražajnim sredstvom.

Dobro je znano da se ontička vrijednost crteža izražava crtom pa je stoga uputno pozvati se na tezu Jeana Calira. Naime, ovaj francuski teoretičar i likovni kritičar svojim je opservacijama snažno utjecao na suvremenu umjetnost naglašavajući značenje crteža ovim riječima: “Narav crte je apstrakcija – stoga su slikari, od Delacroiuxa do Goye, od Cezannea do Giacomettija, toliko isticali da u prirodi nema crte, da je obris predmeta samo usredotočenost duha, da crte oko predmeta nema, da je to više maglica nego razgovijetna crta.” U ovoj se tvrdnji iščitavaju i značenjske vrijednosti crteža kojega na tom načelu oblikuje Blagoja Manevski, dakle, na “usredotočenosti duha” i znalačkom korištenju crtačkoga umijeća. U seriji crteža na kojima je koncipirana ova samostalna izložba iščitava se upravo takav pristup mediju gdje je stvaralački postupak traženje novih likovnih vrijednosti u samom mediju. Te vrijednosti Manevski oblikuje elementarnošću crte i tvorivima: grafitnom olovkom i, nadasve, poetskom imaginacijom kao pokretačkom energijom u raznosmjernim potezima: kosim, okomitim, polukružnim, gustim rasterom crtovlja, zacrnjenom plohom, kružnim isječcima, minucioznim iscrtavanjem sivih i crnih vertikala na bijeloj površini papira…

U tom neiscrpnom množenju inačica i s bujnim nadiranjem imaginacije, crtačko iskustvo Blagoja Manevskog stvarano je na estetskim premisama koje su baština suvremenog likovnog diskursa, jednako u Makedoniji i Hrvatskoj, Italiji i Austriji, Francuskoj i Americi, ili bilo gdje drugdje. Stoga možemo kazati da je njegov crtež prepoznatljiv upravo po tim značajkama, dakle, po suvremenoj interpretaciji tradicijskih vrijednosti, dajući vrijedan prilog tom velikom nasljeđu svojim impresivnim crtačkim opusom s nedvojbenim autorskim odlikama i vitalnim likovnim izrazom.

Milan Bešlić

Blagoja Manevski rođen je 1957. u Skopju, Republika Makedonija. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skopju, 1986. godine. Član je DLUM-a (Društva likovnih umjetnika Makedonije) od 1986. godine. Profesor je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skopju. Trenutno je na dužnosti dekana Fakulteta likovnih umjetnosti na Sveučilištu Sv. Ćirila i Metoda u Skopju.
E-pošta: art_manevski@yahoo.com

Samostalne izložbe:
1985. Ohrid, Centar za kulturu “Grigor Prlicev
1985. Titov Veles, Umjetnički salon
1985. Štip, Centar za kulturu “Aco Shopov”, Izraz u slici, (zajedno sa S. Sokolovskim i J. Sumkovskim)
1987. Skopje, Muzej suvremene umjetnosti Skopje
1987. Kumanovo, Umjetnička galerija
1988., Beograd, Galerija SKC (zajedno s D. Petkovićem i J. Sumkovskim)
1995. Skopje, Umjetnička galerija Skopje
1997. Skopje, Muzej grada Skopja, Teritorij, instalacija
2002. Skopje, Muzej suvremene umjetnosti, Logične slike (Različite sobe, Različiti glasovi)
2005. Skopje, Trg Makedonija, Parada, događanje/akcija
2005. Veles, Nacionalni muzej, Parada, instalacija
2006., Skopje, Muzej grada Skopja, Logične slike (Ovdje i sada)
2007. Venecija (Italija), Paviljon Republike Makedonije, Institut Ciliota, 52. venecijanski bijenale, Logične slike (Prijelaz)
2008., Skopje, Mala galerija, Crteži
2008. New York, (SAD), Galerija MC (zajedno sa S. Sokolovskim)
2015. Sofija (Bugarska), Kulturno informativni centar Republike Makedonije, Retro-spekcije (zajedno s Jovanom Sumkovskim)
2015. Skopje, NU, Nacionalna galerija Republike Makedonije, Bez naslova

Nagrade:
1985. Skopje, Nagrada za slikanje na Izložbi mladih likovnih umjetnika
1986. Skopje, Godišnja nagrada za najboljeg studenta na Fakultetu likovnih umjetnosti
1986. Ivanjica, Nagrada na 19. izložbi sudionika Prve jugoslavenske kolonije mladih
1987. Skopje, Nagrada Muzeja suvremene umjetnosti Skopje na Prvom bijenalu mladih
1989. Skopje, Nagrada Muzeja suvremene umjetnosti Skopje na Godišnjoj izložbi crteža
1994. Skopje, Nagrada Umjetničke galerije na Godišnjoj izložbi crteža
1995. Skopje, Nagrada Soros centra za suvremenu umjetnost na Image Boxu
2003.,Skopje, Nagrada za slikanje “Nereski majstori”, 50. izložba DLUM-a
2016. Skopje, Državna nagrada za životno djelo od javnog interesa za Republiku Makedoniju na području kulture i umjetnosti “11. oktober”

Izložba je potpomognuta sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.