Gobleni naših riznica

GOBLENI NAŠIH RIZNICA

Izložba goblena Hrvatske udruge kreativnih amatera – 23. 10. – 9. 11. 2017.


Liljana Jaklić, Ljetno cvijeće, goblen, 53×73 cm

GOBLENI NAŠIH RIZNICA

Opet gobleni! Premda danas nisu u modi i uglavnom su pohranjeni na skrivenim mjestima, a vlasnike samo opterećuju, ovom izložbom ponovno se želi ukazati na njihovu vrijednost i ljepotu. Danas gotovo da nitko više ne započinje izrađivati goblene, samo rijetki ih drže na zidovima, iako njihova ljepota nije ništa manja. U njih je uložen izuzetan rad, strpljenje i značajni izdatci za sheme, materijal i uramljivanje.

Početak stvaranja goblena datira još u 11. stoljeće, kada se rade kao ukrasi i prekrivke za kraljevske i visokocrkvene prostorije, dok se kasnije razvijao za primjenu na odjeći velikodostojnika te za sve više raznih namjena onih koji su to mogli platiti, jer je izrada bila privilegija rijetkih. U 19. stoljeću goblen postaje iznimno popularan pa zbog sve većeg interesa i razvitka trgovine, 1893. godine Jakob Wiehler započinje vrlo unosan posao u Berlinu sa stvaranjem shema, pripremom specijalnih konaca u širokom spektru boja i specijalizirano tkanog platna kao preduvjeta masovnije izrade. Tako se mnoge vrijedne umjetničke slike pretvaraju u goblensku varijantu. Za dvadeseto stoljeće može se reći da je bilo zlatno doba goblena, jer je materijal postao dostupan gotovo svima, a svatko imalo vješt u radu s iglom, mogao je izraditi goblen. Iako je ručni rad uglavnom pripadao ženama priličan broj muškaraca također se iskazao u tom području. Još prije pedesetak godina, dakle povijesno ne tako davno, bilo je prestižno imati barem pojedini vrijedni, pogotovo Wielherov goblen na zidu.

Prije stotinjak godina na našem tržištu osnovan je Unitas, vrlo uspješna tvornica konaca i svih ostalih potrepština za šivanje i ručni rad, upravo zbog potreba našeg tržišta i materijala za goblene. Unitas je stvorio svoj asortiman, poglavito kopija naših vrijednih slikarskih remek-djela.

Izradi goblena treba pristupiti organizirano: pripremiti sheme, pripremiti konac, izračunati količinu konca u odnosu na veličinu slike (ako nije kupljen već gotovi komplet), stalak, okvir i prostor u kome se goblen radi… Osobito važni su svjetlost, dnevna ili umjetna, vještina vezenja, spretne ruke, velika strpljivost i preciznost izrade. Kod Wiehlerovih shema za početak rada potrebno je dobro oko i brojanje očica, jer se započinje s glavnim motivom na čistom platnu, a završava s pozadinom i neprekidno se pazi na broj očica jedne boje. Postoji i nekoliko bodova u izradi: francuski “tipoen”, goblenski i nizozemski. Svaki bod imao je svoju karakteristiku, a kod Wiehlerovih često se koristila i kombinacija bodova da bi se dobila što veća preciznost i ljepota slike. Unitasove sheme su otisnute na platnu kao slika preko koje se vezlo koncem u boji.

Danas se ipak nađu vrijedni stvaraoci goblena za posebnu primjenu: goblen na torbi, goblen kao minijatura na nakitu, kao vez na stolnjaku…

Verica Kovač
predsjednica Hrvatske udruge kreativnih amatera


Mira Pavić, Hrvatski preporod, goblen, 53×86 cm

Popis izlagača:
Biserka Antolić
Branka Bagarić
Dragica Čivčija
Fanika Glušac
Bernardica Gujić
Snježana Hajsek
Višnjica Havelka
Ljiljana Jaklić
Verica Kovač
Agata Kunštek
Ljubica Marković
Danica Pačić
Mira Pavić
Ivana Ramadanović
Goranka Rastić Letić
Marija Rebernjak
Mirjana Škreblin Lujo
Mira Šnajder
Anica Tiborc
Ljilja Tudaković
Nada Turčin
Božica Vovk
Zdenka Žaja

Marija Rebernjak, Par čižaka, goblen, 19×25 cm


Verica Kovač, Suncokreti, goblen, 35×50 cm

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros


.