Izložba “Animalizam u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti”

ANIMALIZAM U SUVREMENOJ HRVATSKOJ UMJETNOSTI

Petar Dolić i Bane Milenković – 16. 12. 2013. – 8. 1. 2014.


Petar Dolić, Bik, 2013., kombinirana tehnika/medijapan, 25×25 cm

Animalizam u radovima Petra Dolića i Bane Milenkovića

Ljudsku vezanost uz životinje i fasciniranost vitalnošću životinjskih motiva davno su već zabilježili i realizirali umjetnici u osvit čovječanstva – od Altamire i Lascauxa, Asirije i Egipta, srednjeg vijeka, renesanse, do velikih poznatih majstora poput Rubensa, Snydersa, Gericaulta, Delacroixa pa sve do modernih umjetnika 20. stoljeća, primjerice F. Marka ili R. Rauschenberga. Prikazi životinja odražavaju stoljetni suživot čovjeka i životinja, ali i čovjeka i prirode, prolazeći kroz brojne stilske i morfološke promjene i tumačenja, pri čemu umjetnost nudi brojne dokaze dobra i iskrena suodnosa čovjeka i životinja.

Povijest hrvatskog slikarstva također bilježi vrlo kvalitetne epizode umjetnika animalista. Tako su u našoj likovnoj tradiciji poznati Kraljevićev pas, Deškovićevi psi, Mašićeve guske i, dakako, najbogatiji opus raznovrsnih životinja Vladimira Filakovca. “Zato zaista, kad se govori o animalizmu onda treba uglavnom misliti na Filakovca”, naglašava Ljubo Babić u svojoj knjizi Umjetnost kod Hrvata. Bogati opus prikaza životinjskog svijeta svrstao je Filakovca u jednog od vodećih predstavnika hrvatskog animalizma 20. stoljeća, po kojemu je i ova galerija dobila svoje ime.

Dakle, temom i odabirom dvojice zagrebačkih umjetnika, Petra Dolića i Bane Milenkovića, koji su već dosadašnjim radovima na temu životinja ozbiljno pridonijeli suvremenoj hrvatskoj animalističkoj tradiciji, nismo mogli odabrati bolji i smisleniji prostor od galerije nazvane po znamenitom animalistu Vladimiru Filakovcu. Izbor djela predstavljenih na ovoj izložbi otvara nam nove vidike i percepcije ka suvremenim poimanjima čovjekove ljubavi i opčinjenosti životinjskim svijetom te samom odnosu prema životinjama.

Petar Dolić predstavlja se sa šezdesetak reljefa malog formata u drvu (25×25, dubine 7 centimetara). Dolićevi psi, koze, ptice, mačke, magarci, medvjed, nosorozi…, obrađeni su u plitkom reljefu u kojemu umjetnik intervenira i obogaćuje ga crtežom slikarske i kiparske senzibilnosti. Iako su njegovi plitki reljefi manjih dimenzija, postavljeni su tako da čine konzistentnu cjelinu, vizualno gotovo podsjećajući na neobičan životinjski mozaik koji bogato ispunjuje cijeli prostor. Imaginarni Dolićev privatni zoološki vrt sastoji se od bogatog odabira životinja, od domaćih do egzotičnih, obrađenih originalnim pristupom, unoseći u izgled prikazanih životinja simpatičnu i toplu jednostavnost gotovo diznijevske mekoće. Svakom bi životnom prostoru prisutnost ovih životinjskih likova nadomjestila tako neophodnu vezu čovjeka i životinje, ali i čovjeka i prirode, što u potpunosti potvrđuje uspješnost Dolićevih uradaka kojima nedvojbeno pomiruje bajku i stvarnost.

Da je pas čovjekov najbolji prijatelj svakako govore izložena djela Bane Milenkovića kroz čiji se bogati opus kontinuirano provlači pas kao jedan od njegovih omiljenih motiva. Iako je njegov atelje prepun crteža raznih životinja, od ptica, nosoroga, riba…., Milenković u svojim crtežima i kolažima ovaj put obrađuje samo temu psa. Njegovi razigrani kolaži i crteži pasa odišu jednostavnošću, a opet nezaobilaznom snagom i uvjerljivošću. Oduvijek je prepoznatljiv u svojoj neprekidnoj igri mašte i realnosti iz koje proizlazi njegov iskreni i dječački senzibilitet.

Kako je i sam vlasnik i zaljubljenik u pse, često u društvu sa svojim četveronožnim prijateljima, ovaj je opus obojen osobnom i intimističkom dimenzijom. Glavni je lik nekih radova njegov corgy Hogart obrađen crtežom u ugljenu i pastelu, oplemenjen kolažem. Taj spoj daje vitalnost i ležernost izvrsnom pojednostavljenom i stiliziranom crtežu. Ovi uradci na papiru dokaz su ljubavi čovjeka i psa što se vidi u mnogim uhvaćenim jednostavnim karakterizacijama pasa. Ovaj je ciklus svojevrsan pandan baladi Arsena Dedića Čovjek i pas u kojem je Milenković nepogrešivo i uvjerljivo zabilježio njihovu povezanost i neskrivenu ljubav.

Marta Kuliš Aralica


Petar Dolić, Pas II, 2013., kombinirana tehnika/medijapan, 25×25 cm

Petar Dolić rođen je 1975. u Travniku. Diplomirao je 1999. godine kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Šime Vulasa. Kao izbornu nastavu pohađao je Medaljerstvo i malu plastiku u klasi doc. Damira Mataušića. Izlagao je na više od trideset samostalnih i četrdesetak skupnih izložbi. Autor je brojnih skulptura na javnim prostorima. Brojni ciklusi govore o njegovu bogatom i raznolikom stvaralaštvu i istraživanju organične i vitalističke skulpture. Dobitnik je brojnih nagrada. Član je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

Popis izloženih radova:
1.-60. Iz ciklusa Bestijarij, 2013., kombinirana tehnika/medijapan, 25×25 cm


Petar Dolić, Zec, 2013., kombinirana tehnika/medijapan, 25×25 cm


Bane Milenković, Iz ciklusa Psi, 2013., kombinirana tehnika/papir, 18×21 cm

Bane Milenković rođen je 1963. godine u Novom Sadu. Školu primijenjene umjetnosti i dizajna završio je u Zagrebu, gdje je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti 1988. godine u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Izlagao je na više od 70 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, te više od 130 skupnih izložbi. Dobitnik je dvanaest nagrada u zemlji i inozemstvu. Djela mu se nalaze u fundusima muzeja, te u mnogim privatnim kolekcijama i javnim institucijama. Osim slikarstva bavi se kiparstvom, keramikom i scenografijom. U javnim prostorima izvedena su njegova tri rada. Sudionik je mnogih međunarodnih likovnih simpozija. Živi i radi u Zagrebu.

Popis izloženih radova:
1.-10. Iz ciklusa Psi, 2013., kombinirana tehnika/papir, 18×21 cm
11.-12. Iz ciklusa Psi, 2013., kombinirana tehnika/papir, 120×150 cm


Bane Milenković, Iz ciklusa Psi, 2013., kombinirana tehnika/papir, 18×21 cm


Bane Milenković, Iz ciklusa Psi, 2013., kombinirana tehnika/papir, 18×21 cm

fotografije s otvorenja izložbe


(iz knjige dojmova)

Izložba je potpomognuta sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.