Izložba “Autorskog studija”

AUTORSKI STUDIO

Izložba fotografija članova Autorskog studija – 5. 11. – 30. 11. 2012.

Željko Šturlić

Izložba fotografija članova Autorskog studija

Kaleidoskop, to je možda najbliža predodžba slika u svijetu: posvudašnja privlačnost u svemu i svačemu, uzbuđenje koje raste činjenicom da postoje tolike mijene. Svaka je fotografija i slična i drugačija, upetljana u motiv s kojim neraskidivo objašnjava uhvaćenost, zatečenost, konstrukciju, režiju, vrebanje, traganje, improvizaciju ili “uhvaćeni čuperak” u brzini, u letu.

Čuperak Kairosa, tog mangupa slučaja i sreće druga je asocijacija na ovaj niz fotografija u kojem se redaju iskusni majstori i mladi “lovci”, potvrđeni i oni koji za tom potvrdom još žude. Slučajnost je, dakle, ta druga odrednica fotografije koja se javlja bez obzira na pripremne radnje, dugogodišnje iskustvo i ono koje tek nastaje u tom sretnom trenutku kada se poklope motiv, rasvjeta, izrez, i izraz ako je iza kamere neki živi stvor. Tog srećkovića Kairosa neki zovu samo inspiracijom, neki vjerom u vlastite mogućnosti, no hvatanje njegova čuperka daleko je prisutnije u fotografiji nego, na primjer, u slikarstvu gdje su pripreme dugotrajnije i proces sporiji i kompliciraniji. Uvijek je veća vjerojatnost da će ga uhvatiti netko tko je talentiran i radišan, to jest netko tko je u stalnom lovu na nj, nego netko tko to nije. Kao u svakoj priči o slučajnosti i ova fotografska  mogla bi se odbaciti tvrdnjom da slučaja zapravo nema. Barem ne onog kakvog zamišljamo. U kaleidoskopski, pak, uvjerava nas koordinacija oka i ruke. Pokret izoštravanja, čak zumiranja.

Napokon, odnos motiva i fotografa sličan je vodi i zraku, neprestanom strujanju energije koju emaniraju i priroda i čovjek (kao njezin dio) a taj je uzajamni protok pojačan visokosenzibiliziranim autorima. Komunikacija ili protok snage koji prelazi s fotografa na motiv i obratno pojačana je u fotografskom mediju i kod gledatelja stvara sugestiju i užitak viđenja. Neke od izloženih fotografija prožete su humorom (A. Markotić, M. Bukovac), druge poetikom prostora (T. Mažar, D. Vugrinec, S. Biličić, K. Heidler), treće snagom realiteta (M. Vesović, D. Vrtnar). Jedne su fotografije rezultat istraživanja boja i oblika  (M. Ružić), druge plod foto-redateljske igre (T.Pleško) ili, pak, znatiželjnika (Ž. Šturlić). I tako dalje, svaka je izložena fotografija rad individualan, autorski obojen i tehnički odrediv. A zajednički nazivnih sviju je humanost. Svaki se autor ponaosob predaje fotografiji kao jednoj od likovno-umjetničkih vrsta, fenomena koji određuje čovjekovu duhovnost. Fotografi su graditelji koji od beskrajnih slika stvarnosti stvaraju kaleidoskop u kojem postoji barem teoretska mogućnost ovladavanja kaosom i stvaranja vizualnog reda i mentalnog smiraja. Svaki novi autor fotograf ima svoju priliku za minimalni pomak i stvaranje mijena (promjena i novosti). U kaotičnom beskraju sličnosti postoje mnoštvo mogućnosti drugačijem i izvornom. Napokon, u fotografiji svaka je sličnost sa stvarnošću namjerna.
Branka Hlevnjak

Mio Vesović

Popis izlagača po abecednom redu:

1. Biličić Sven
2. Božičević Zoran
3. Bukovac Milan
4. Bukovac Mimica Andrej
5. Fistrić Neven
6. Franic Marijo
7. Heidler Kruno
8. Horvatić Lana
9. Janičić Luka
10. Mamuza Marin
11. Markotić Ana
12. Mažar Tomica
13. Mlinarec Drago
14. Mordej Sibille
15. Murtezanović Jasmina
16. Pleško Tomislav
17. Ružić Miroslav
18. Šturlić Željko
19. Vereš Tomislava
20. Vesović Mio
21. Vranar Domagoj
22. Vugrinec Dušan Vugi


Marin Mamuza


Neven Fistrić

fotografije s otvorenja izložbe