Izložba božićnih jaslica

SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE

V. županijska smotra božićnih jaslica Zagrebačke županije i Grada Zagreba
14. 12. 2015. – 9. 1. 2016.


Dragi Zenko

Svim na zemlji mir veselje

Advent ili došašće, doba je godine u koje smo ponovno zakoračili, a ono nas uvodi u čaroban svijet stvarnog i nestvarnog. I Božić koji je pred nama želimo proslaviti s onim istim žarom i radošću koja se nalazi negdje u nama, skrivena kroz cijelu godinu, i samo čeka da bi malo-pomalo buknula plamenom, te nam se najednom čini kao da smo za Božić živjeli cijelu godinu.
U stvaranju pravog božićnog ugođaja u svome domu, svi ćemo posegnuti za znamenjima koja smo tradicijom usvojili u svojim obiteljima. Dodat ćemo i nešto posve osobno, nešto što će naša djeca upamtiti kao obiteljsku tradiciju po kojoj se “njihov” Božić razlikovao od “ostalih”. A obitelj, naše najradosnije utočište, pored svih uobičajenih “zajedničkih” božićnih znamenja, i jest ono što Božić čini Božićem.
Po narodnoj predaji, Božić je u Hrvatskoj oduvijek smatran najradosnijim blagdanom. U stvaranju atmosfere Božića pomažu nam brojni simboli, odnosno bogata božićna tradicija. Jedan od istaknutih znakova Božića su, svakako, i božićne jaslice ili betle(he)mi – kako su te male ili velike inscenacije rođenja sina Božjega, nazivali u većem dijelu Hrvatske.
Izrađivanje jaslica također je udomaćena tradicija. Kod nas su one nastale na temelju europskih utjecaja prikazivanja napuljskih i sicilijanskij jaslica, pa ih u crkvama nalazimo od 17. stoljeća, a u kućnoj primjeni posljednjih dvjestotinjak godina.
Neke od sačuvanih narodnih ili pučkih jaslica s kraja 19. i početka 20. stoljeća smatraju se pravim remek-djelima pučkog rukotvorstva. Najljepše i najstarije primjere pučkih božićnih jaslica nalazimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obično su se postavljale na posebno mjesto u kući, u kut glavne prostorije ili sobe, iznad stola, pa su stoga izgledom uglavnom trokutastog oblika. Na drvenoj su podlozi, s ukrasima od papira i figuricama od drva ili sušene zemlje. U sredini konstrukcije je štalica uz koju i ponad koje dolaze vizure bogato izgrađenoga grada Betlehema, po kojemu je i cijela konstrukcija nazvana betlehem ili betlem. U jaslice su ugrađene razne figurice likova: Isusa, Marije i Josipa, pastira, trojice mudraca (kraljeva) i njihove pratnje, te vola i magarca, ovčica, deva, konja i slonova. Danas su jaslice našle mjesto gotovo ispod svakog božićnog drvca. Kućne su jaslice, dakako, nekad vrlo skromne, bez puno likova, sadržajno upravljene samo na otajstven događaj u betlehemskoj štalici.
Uz mnoge katoličke zemlje i Hrvatska sudjeluje u bogatoj tradiciji jasličarskog stvaralaštva. To stvaralaštvo se nikada nije prekidalo, već se nadopunjavalo, osuvremenjivalo i razvijalo – od malih obiteljskih, sve do velikih crkvenih jaslica.
Tradicija božićnih jaslica u Hrvatskoj je živa i snažna. Odraz je težnji naših ljudi, mnogobrojnih naših obitelji, koji u vrijeme došašća nastoje poticati izgradnju božićnih jaslica.
Na tim je osnovama prije 11 godina u ljeto 2004. godine, pri Etnografskom muzeju u Zagrebu, utemeljena Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica. Uz pojedine djelatnike muzeja, u njoj se okupila manja skupina građana raznih zanimanja i djelatnosti s nakanom i s ciljem promoviranja i poticanja oživljavanja jasličke produkcije, te poduke šire javnosti na našem prostoru i podizanja razine ovog specifičnog oblika likovnog stvaralaštva. Skupina entuzijasta okupljena i zbližena uz izradu i izlaganje božićnih jaslica, povezujući duhovno i tvarno, umjetnički doživljaj s vjerom i nadom, postupno je rasla i svojim djelovanjem, prvenstveno na hrvatskom prostoru, a kasnije i međunarodnom planu, nastojala se predstaviti i približiti, kako domaćoj, tako i svjetskoj javnosti. Iskustvo koje je pritom stekla, pomoglo joj je ne samo da promovira i potakne oživljavanje jasličarskog stvaralaštva, već i da se poveže sa sličnim udrugama u inozemstvu, te po uzoru na njihovu dugogodišnju djelatnost i kod nas podigne razinu ovog specifičnog oblika likovnog stvaralaštva.
Tijekom proteklih jedanaest godina Udruga je uspješno odgovarala na pojačano zanimanje javnosti za božićne običaje – taj značajni segment obiteljskog i tradicijskog života. Organizirala je brojne izložbe božićnih jaslica: božićne izložbe u Zagrebu, Koprivnici, Jastrebarskom; županijske smotre u Zelini, Brdovcu, Samboru, Zagrebu…; sudjelovala je svih deset godina na prestižnoj izložbi “100 presepi” (“100 jaslica”) u Rimu; predstavila se i u Salzburgu (izložba u Heimatwerku i Hrvatskoj katoličkoj misiji) te u Bad Ischelu; organizirala je devet Međunarodnih izloga božićnih jaslica u Zagrebu – te svim tim aktivnostima na najbolji način predstavila svoje nastojanje u popularizaciji hrvatske božićne baštine, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.
Nastavljajući s izložbenim aktivnostima u domovini i inozemstvu, Udruga predstavlja našu sredinu, a posebno grad Zagreb, kao središte hrvatske božićne kulture – poput drugih centara u srednjoj Europi. Da je ovo nastojanje u popularizaciji hrvatske božićne baštine bilo do sada vrlo uspješno, svjedoče i mnoga priznanja i pohvale koje je dobila od organizatora svjetskih smotri, posebno u Rimu. Ondje su njihove jaslice, radi precizne i originalne izvedbe, svojom pojavom na ovoj prestižnoj smotri pobudile veliko zanimanje za Hrvatsku i Udrugu. Štoviše, jaslice od slame Marije Nimčević su 2012. godine dobile posebnu nagradu i medalju. No, i ove godine je, kod razlaganja rimske izložbe, čekalo više nego ugodno iznenađenje. Božićne jaslice, rad Marka Luje i Mirjane Škreblin Lujo, nagrađene su trećom nagradom za strane izlagače.
Prošle je godine, uz desetu godišnjicu Udruge, u Zagrebu organiziran jedinstveni niz izložbenih događanja pod zajedničkim nazivom Put božićnih jaslica. On je uključivao nekoliko izložbenih prostora: od Etnografskog muzeja, galerije Učeničke zadruge GITA Hotelijersko-turističke škole u Frankopanskoj ulici, izloženih brojnih jaslica u izlozima u užem centru grada, do Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na Kaptolu.
I 2015. godine, uz jedanaestu godišnjicu Udruge, organizirat će se u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji niz izložbenih događanja koja uključuju nekoliko izložbenih prostora: od galerije POU Vrbovec, izložbenog prostora Sveučilišta za treću životnu dob u POU Zagreb, brojnih izloga u užem centru grada, od Frankopanske ulice, Ilice, Trga bana Josipa Jelačića do Kaptola, kao X. zagrebački izlog božićnih jaslica. Naposlijetku, središnje događanje je glavna izložba u Kulturnom centru Narodnog sveučilišta u Dubravi, nazvana Svim na zemlji mir veselje – ujedno i V. županijska smotra božićnih jaslica Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
Sve izložene jaslice, u Kulturnom centru u Dubravi, ali i na ostalim spomenutim mjestima, njih više od stotinu, čine neponovljivu izložbenu, ali i prezentacijsku cjelinu kreativnih članova udruge. Posebno one izuzetno vrijednog i nadahnutog člana Josipa Solića, koga više nema među nama, na čije izabrane i vrijedne radove valja izdvojeno ukazati na izložbi, kao najbolju afirmaciju svih onih vrijednosti koje nam čine smisao postojanja: Mir, dobro i ljubav!
I danas se osjeća iskonska radost i čar u prenošenju tih vrednota koje oplemenjuju život, čine ga ljepšim i daju mu smisao, posebno u ozračju božićnih jaslica uz koje se obitelj okuplja i koje u radosti i veselju pripravlja, postavlja i ponovo gradi.
Sretan Božić svima u okrilju božićnih jaslica, želi Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica.

Josip Barlek, prof.


Stjepan Kulfa

Popis izloženih radova:

Ana Čizmek
Zagorski Betlehem, krep papir, karton, bojani stiropor, mahovina, slama, 90x94x58 cm, 2012.

Dubravko Džeko
Šumske jaslice, drvorezbarija, jasen, 80x80x50 cm, 2011.
Jaslice u kutiji, drvorezbarija, divlja kruška, 35x50x45 cm, 2011.

Zlata Fištrek
Jaslice, bijela glina, 10×15 cm, 2012.
Jaslice, glazirana keramika, 30x25x20 cm, 2012.
Rođenje Isusa u pećini, 25x35x20, 2012.

Marija Gagić Đaković
Otajstvo božićne noći, kombinirana tehnika, izložene na rimskoj izložbi “100 presepi”, 90×70 cm, 2013.
Radost božićne noći, kombinirana tehnika, 40×40 cm, 2010.
Dođite, poklonite se!, kombinirana tehnika, 40×40 cm, 2010.

Jasna Gotovac
Božić na hrvatskom moru, glinamol, drvo, akrilni lak, 30x15x20 cm, 2014.

Ignac Horvatić
Rođenje Isusovo, panj hrasta, figure od rezbarenog drva, 50x62x45 cm, 2014.

Vlatka Kordina
Blažena noć, bojana suha glina, kompozicija likova, 25x80x40 cm, 2012.

Verica Kovač
Isus nam se narodi… u Dubravi, glazirana keramika, 50×50 cm, 2015.
Jaslice u jajetu, terakota, 10×10 cm, 2014.

Stjepan Kulfa
Zagorska bajta, figure od lipe i jablana, ostalo kora, 30x25x25 cm, 2011.
Božićna idila, lipa,kora bagrema i javor, 5x8x5cm, 2012.
Betlehem u ljusci, jablan, drvo lješnjaka i polovica orahove ljuske, 2x3x2 cm, 2013.

Rozalija Kurjaković
Božićna rapsodija, jaslice od šećera, izložene na rimskoj izložbi “100 presepi”, 30x60x40 cm, 2012.
Sveta obitelj, jaslice od šećera, 30×30 cm, 2015.

Marko Lujo i Mirjana Škreblin Lujo
Božić u Dubrovačkom primorju, kombinirana tehnika, 44x38x43 cm, 2015.
Badnja večer u staroj zagorskoj hiži, kombinirana tehnika, izložene na rimskoj izložbi “100 presepi”, 40x37x38 cm, 2014.

Marija Nimčević
Jaslice od slame, tehnika bunjevačkih majstora, 60x58x25 cm, 2014.
Jaslice od slame, perušine i kamena, tradicijska izvedba Hrvata Bunjevaca, 30×30 cm, 2010.

Krešo Pavić
Božić vu Prigorju, stiropor, knauf, građevinsko ljepilo, pur-pjena, drvo, žica, slama, 60x40x40 cm, 2011.
Moj Zagreb kak imam te rad, stiropor, građevinsko ljepilo, elektromaterijal, 80x40x50 cm, 2014.

Ivanka Portada
Zagrebački Betlehem, drvo, ljepenka, platno, perušina, zagrebački suveniri, 40x70x45 cm, 2009.
Mali Isus s ovčicama, jaslice u kutijicama, 15x15x8 cm, dar fra Paška redovnika u samostanu Majke Božje Lurdske, kćeri Katarini, približno 1985.
Mali Betlehem, jaslice od kartona, oprema čokolade “Zvečevo”, 20x10x12 cm, približno 1985.

Sestra Samuela Marica Premužić
Isusovo rođenje, panj, perušina, mahovina, 100×70 cm, 2015.

Ivanka Prskalo

Jaslice:
Sveta obitelj u brvnari, karton, cvjetne stapke pampas trave, gips, drvo, platno, proso i led baterijska svjetiljka, 30x25x26 cm, 2015.
Sveta obitelj u okrugloj štalici, plastika, gips, papir i led baterijska svjetiljka; 22x15x20cm, 2015.
Bjelina svete štalice, lesonit, drvo, gips i plastične figurice, 29x15x30 cm, 2015.
Tajanstvo Isusova rođenja (metalne jaslice), karton, aluminijska folija, boje i lak, 20x17x10 cm, 2014.
Tri kralja dođoše pokloniti se malom Isusu, papir, tjestenina, drvo, glina i led baterijska svjetiljka, 27x20x19cm, 2015.

Slike:
Bijela svetost, papir, 27x20x3 cm, 2013.
Sveta obitelj u plavom, papir, gips, drvo, 24x17x4 cm, 2013.
Sveta obitelj i anđeo čuvar u bijeloj štalici, papir i gips, 17x15x4 cm, 2013.
Sveta obitelj, papir i gips, 28x2x4 cm, 2013.
Cvjetni prizor Isusova rođenja, prešane cvjetne latice tulipana i papir, 22,5x18x2 cm, 2014.

Sestra Zdravka Anastazija Rajić
Rođenje Isusovo, papir Annte-Morro s cvjetnim aplikacijama, 50x100x50 cm, 2015.
Metalne jaslice, lijevani gips, bojani, u vlastitoj izradi, 50x150x50 cm, 2015.

Jozefina Rešković
Radosna vijest, kaširani papir i komušina, 30×20 cm, 2015.

Josip Solić – Pepo
Bijele jaslice, stiropor, gips, boja, 70x40x50 cm, 2007.
Jaslice u panju, drvo i keramika, 60x40x40 cm, 2013.
Zeleni Betlehem, drvo, prirodni materijali, boja, 70x45x50 cm, 2006.

Ljubica Solić
Privatna zbirka jaslica, razne tehnike, prikupljano nekoliko desetljeća

Krešimir Šafar
Rođenje Isusovo – božićne jaslice u demižonu, ulje na staklu, boca opletena šibom, 30x30x40 cm, 2011.

Danijel Šimunović
Poklon Zagreba Isusu, šperploča, drvo, vodene, uljane boje, 52x60x50 cm, 2014.
Narodni Betlehem uz crkvu Sv. Marka, šperploča, vodene boje, 75x60x40 cm, 2012.

Franjo Škoranec
Jaslice, drvena podloga od lipe, 70x43x25 cm, 2012.

Marija Tomić
Zlatne jaslice u obliku amfore, terakota, krep papir, schebischick, 35×50 cm, 2011.

Matija Maša Vekić
Mali Isus, ulje na platnu, 24×30 cm, 2014.
Sveta Obitelj na mjesečini, ulje na platnu, 30×24 cm, 2015.

Jasmina Vranjković
Jaslice od prirodnih materijala, tikve, kudelja, juta, slama, 170x200x150 cm, 2013.

Dragi Zenko
Božić u šumi, stiropor,drvo, prirodni materijali, elektromaterijal, 60x40x45 cm, 2013.
Kamenita vrata, kaširani karton, drvo, metal, elektromaterijal, 80x80x50 cm, 2005.


Zlata Fištrek

Ana Čizmek rođena je 1943. u Hrvatskom zagorju kao deseto dijete u brojnoj obitelji u kojoj se oduvijek priklanjalo tradiciji. Nakon završene gimnazije zapošljava se u pošti, gdje radi do mirovine. Otad nalazi vrijeme za svoju veliku ljubav – tradicijske vještine; izradu božićnih jaslica, etnonakit, cvijeće i suvenire od krep-papira, te izradu pisanica u raznim tehnikama. Svoje znanje i ljubav prema narodnoj baštini na brojnim izložbama i radionicama prenosi na mlade naraštaje. Prve jaslice izradila je 2005., a iste godine izlaže ih na izložbi u Zagrebu. Godine 2006. učlanjuje se u Udrugu prijatelja hrvatskih božićnih jaslica pri Etnografskom muzeju u Zagrebu. S tom udrugom nastupa na izložbama jaslica u Hrvatskoj.

Dubravko Džeko rođen je 1967. u Livnu. Od 1971. godine živi i radi u Zagrebu. Po zanimanju je prometni inžinjer. Bio je sudionik u Domovinskom ratu. Samoukim kiparstvom u drvu bavi se od 2009. godine. Član je većeg broja udruga umjetnika u sklopu kojih izlaže svoje radove. Uz religijske motive (božićne jaslice, raspela, lik Gospe), izrađuje kipove inspirirane hrvatskim narodnim plesovima i pjesmama.

Zlata Fištrek rođena je 1948. godine u Velikoj Trnavi, Garešnica. Od 1986. do 2007. godine bila je vlasnica Modnog salona “Bella” u Zagrebu, te izlaže modele na brojnim modnim revijama u zemlji i inozemstvu (Graz, Ljubljana, Gorizia, Rogaška). Od 1999. godine počinje polaziti tečaj keramike u Narodnom sveučilištu Dubrava kod Diane Sokolić, akademske slikarice i keramičarke, te je izlagala na brojnim skupnim izložbama polaznika tečajeva u galeriji te ustanove. Od početka bavljenja keramikom omiljena tema bile su joj božićne jaslice koje jos uvijek izrađuje.

Marija Gagić Đaković rođena je u Zagrebu, hrvatska slikarica i grafičarka u statusu samostalnog likovnog umjetnika od 1976. godine. Članica je Zajednice umjetnika Hrvatske i Udruženja likovnih umjetnika. Osim primijenjene umjetnosti radila je grafike za kazališne scenografije, ilustracije za medicinske udžbenike, a bavi se grafikom i slikarstvom inspiriranim sakralnim temama. Sudjelovala je na mnogim skupnim izložbama, a održala je i 26 samostalnih izložbi u domovini i inozemstvu.

Jasna Gotovac rođena je u Zagrebu, učiteljica, slikarica i pjesnikinja. Profesorica književnosti na Sveučilištu u Zagrebu. U mirovini se posvećuje izradi malih skulptura. Njeni radovi izlagani su u više hrvatskih i austrijskih gradova na dvadesetak izložbi, skupnih i samostalnih.

Ignac Horvatić rođen je 1955. godine u Zagrebu. Živi i stvara u Stankovu kraj Jastrebarskog. Bavi se rezbarstvom u drvu. Kao član UPHBJ izlagao je u Zagrebu (Zagrebački izlog), u Salzburgu i Rimu.

Vlatka Kordina rođena je 1947. godine u Koprivnici, gdje živi i stvara kao umjetnica. Sedamdesetih godina počinje slikati tehnikom ulja na staklu i u hlebinskoj galeriji se predstavlja javnosti 1972. Slijedi ikonografiju naive i slika krajobraze Podravine, ljude i običaje a nadasve cvijeće. Osobito joj je omiljena i sakralna tematika koja nas zadnjih desetak godina oduševljava čarima Božića. Od 1976. članica je Likovne sekcije “Podravka 72″ u kojoj od 1991. do 1995. obnaša i dužnost predsjednice. Sudjelovala je u mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu. Priredila je više samostalnih izložbi s uljima na platnu, akvarelima i akrilikom.

Verica Kovač rođena je 1947. u Osijeku, odrasla u Pakracu i Požegi. Grafički dizajn i slikanje uči u Likovnoj školi “Bazilika” kod akademskih slikara Miloša Popovića i Ozrena Fellera, u Centru za likovni odgoj Grada Zagreba na Rokovu perivoju, kod akademske slikarice Nele Gruden, te u Narodnom sveučilištu Dubrava kod akademske slikarice Diane Sokolić. Školovanje za primijenjenu keramiku završava u “Tapikeru” te i to znanje usavršava kod prof. Diane Sokolić. Vrlo brzo nakon školovanja priređuje samostalne izložbe, a poslije osnivanja Hrvatske udruge kreativnih amatera te sudjelovanja u likovnim kolonijama i zajedničke.

Stjepan Kulfa rođen je 1961. godine u Donjem Jesenju kraj Krapine. Živi u Zagrebu sa suprugom Jasnom, slikaricom. Izrađuje minijaturne skulpture rezbareći drvo lipe, jabuke, trešnje i jasmina uz pomoć džepnog nožića. Svoje radove izlaže od 2004. godine svake godine u Zagrebu – Advent na trgu, u Koprivnici, Jastrebarskom, Velikom Taboru, Etnografskom muzeju u Zagrebu, Knjižnici Vladimir Nazor, u Vrapču, Kustošiji, Vojnom ordinarijatu na Ksaveru, u Splitu, Vukovaru, Samoboru, na Svjetskoj izložbi jaslica Rimu, Arlesu, Napulju, Salzburgu. Aktivni je član Udruge prijetelja hrvatskih božićnih jaslica.

Rozalija Kurjaković rođena je 1937. godine u Stančiću, Dugo Selo. Nakon dinamičnoga i zanimljivoga stručnoga usmjeravanja i promjene različitih mjesta stanovanja i rada, 1991. godine odlazi u mirovinu, te tada počinje njezino zanimanje za pripremu različitih slastica i oblikovanja popratnih ukrasa. U Italiji je završila tečaj za lijevani, vučeni i puhani šećer (vrući), ali izrađuje ukrase i od hladnog šećera. Sudjelovala je na brojnim izložbama i sajmovima, dobivši mnoga priznanja i nagrade. Godine 2012. Udruga ju je izabrala da svojim jaslicama, Jaslice od šećera, sudjeluje kao predstavnik Hrvatske na međunarodnoj izložbi “100 presepi” u Rimu.

Marko Lujo rođen je 1942. godine u Visočanima, u Dubrovačkom primorju, živi u Zagrebu. Po zanimanju diplomirani inženjer agronomije, sada u mirovini. Od 2010. godine polaznik je likovnih radionica pri Sveučilištu za treću životnu dob u Zagrebu. Svoje likovne radove izlagao je na više skupnih, te na tri samostalne izložbe.

Mirjana Škreblin Lujo rođena 1950. godine u Zagrebu, gdje i živi. Doktorica kemije u mirovini. Supružnici Marko i Mirjana Lujo aktivni su članovi Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica od 2010 godine. Kao hobisti bave se izradom unikatnih suvenira čija je zajednička odlika da nose poruku o potrebi čuvanja tradicijske baštine. Za te svoje radove dobili su  zapažena priznanja od kojih su najznačajnija prve nagrade na 9. i 12. trijenalu zagorskog suvenira. Godine 2014./2015. kao članovi Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica sudjelovali su na svjetskoj izložbi jaslica u Rimu (“100 presepi”) gdje su u kategoriji stranih izlagača osvojili treću nagradu za rad koji uprizoruje tradicijski doček Božića u staroj zagorskoj hiži.

Marija Nimčević rođena je 1952. godine u Subotici. Živi i radi u Zagrebu. Po tradiciji Hrvata Bunjevaca izrađuje jaslice i ostale predmete, ukrasne i uporabne od slame i drugih prirodnih materijala. Dobitnica nagrade na izložbi “100 presepi” u Rimu.

Krešo Pavić rođen je 1967. u Zagrebu. Završio je Srednju školu za cestovni promet. Zaposlen je u Krašu. Oženjen je i otac je dvoje djece. Prije petnaestak godina, upravo na sinovljev nagovor, i uz njega, upustio se prviput u pothvat izrade kućnih jaslica, i to od lego-kockica. Od tada, svake godine javljaju se nove ideje i izrađuju jaslice s novom tematikom. Mjesec prosinac razdoblje je kada slobodno vrijeme odvaja za novi hobi, ali i pravo kućno veselje, koje uveličava blagdan Božića u obitelji.

Ivanka Portada rođena je 1948. u Zagrebu. Radila je u knjigovodstvu i administraciji, a nakon odlaska u mirovinu pronalazi vremena za izradu jaslica sa zagrebačkim “štihom” – prema svojoj ideji. U njezinoj kolekcionarskoj obitelji posjeduju i nekoliko kompleta jaslica. Članica je UPHBJ.

Sestra Samuela Marica Premužić rođena je 1950. godine u Velimirovcu. Sa sedamnaest godina odlazi u Zagreb u samostan Sestara Naše Gospe, gdje živi i predano radi već više od četiri desetljeća. Uz dvadesetogodišnji rad u vrtiću časnih sestara, bavi se i drugim djelatnostima. Napravila je do sada blizu 400 jaslica, a među najljepšima su one u Mariji Bistrici. Posredstvom Etnografskog muzeja djela su joj izlagana u Zagrebu, Hamburgu, Arlesu, Salzburgu, Rimu, Bratislavi, Skoplju, Sofiji, Cita di Castelu, Sutriu, Veroni. Treba istaknuti izlaganje na prestižnoj jasličarskoj smotri “100 presepi” (“100 jaslica”) u Rimu, a posebno mjesto zauzeo je Betlehem “Anđeoska štalica”, izložena u samom Vatikanu, u dvorani za audijencije Pavao VI.

Ivanka Prskalo rođena je 1950. godine u okolici Zagreba. Živi u Zagrebu. Diplomirani je ekonomist, sada u mirovini. Poslijednjih 10 godina bavi se amaterski kreativom raznih vrsta. Tako se našla i u izradi božićnih jaslica u raznim tehnikama i od raznih materijala (slika jaslica od prešanih latica cvijeća, od papira, gipsa, gline, drva i dr.). Do sada ih je izradila tridesetak.

Sestra Zdravka Anastazija Rajić rođena je u Konjicu, Hercegovina. Kao mala dolazi u Zagreb i pristupa Družbi sestara Naše Gospe, gdje je položila zavjete. Do 2001. godine radila je s djecom kao vjeroučiteljica u zagrebačkim, slavonskim i moslavačkim školama. Njezino kreativno stvaranje, iz poštovanja prema malom Isusu, najviše je usmjereno božićnoj tematici. Uključena je u Udrugu prijatelja hospicija, koja s ljubavlju pomaže potrebitima u terminalnoj fazi bolesti.

Jozefina Rešković rođena je 1957.godine. Medicinska je sestra iz Zagreba. U slobodno vrijeme izrađuje predmete od komušine i jaslice. Član je Udruge od 2012. godine.

Josip Solić – Pepo rođen je 1938. godine u Slavonskom Brodu. Od 1945. do 1971. živio je u Zagrebu, a od 1971. do smrti 22. ožujka 2015. godine živio je u Velikoj Gorici. Usporedno sa svojim radnim obavezama kao grafičar, radio je umjetničke uveze za državne i crkvene potrebe. Odrastajući uz Baziliku Srca Isusova bio je očaran razvedenim Betlehemom prepunim detalja (te su jaslice bile u Bazilici do sedamdesetih godina prošlog stoljeća). Svoje prve jaslice napravio je sa kumom Nikolom Brajdićem 1962. godine u crkvi u Novom Čiču. U Palmotićevoj je upoznao suprugu Ljubicu Solić.

Ljubica Solić rođena je 1944. godine u Zagrebu u obitelji gdje su ispod bora uvijek bile jaslice i žito. Nakon Filozofskog fakulteta i udaje to se prenosi i u novu obitelj. Ljubica kaže za svog supruga: “Prvo smo imali svoje “privatne” jaslice – šestero djece, a onda je Josip počeo širiti božićno vrijeme na cijelu godinu. Radio je Betleheme prvo za djecu, a onda i za 13 unuka. Figurice kupljene u Italiji, Austriji, Francuskoj i Hrvatskoj nastojao je prilagoditi svojoj priči. Uz prirodne materijale i grafičku vještinu oblikovao je zahtjevne, sadržajne i detaljne jaslice s osjećajem za baštinu i običaje vjerničke slavonske duše. Moja pozornost svela se na suvenire i tako je nastala zbirka malih jaslica iz mnogih zemalja i razni specifični vjerski božićni ukrasi.”

Krešimir Šafar rođen je 1952. godine u malom selu Vojvodinec pokraj Koprivnice, u kojoj živi. Slika uljem na staklu. Tematski i po načinu izražaja slijedi ikonografiju naivnog slikarstva tzv. Hlebinske slikarske škole naivne umjetnosti.

Danijel Šimunović rođen je 1984 u Zagrebu. Izradom jaslica bavi se od svoje 12. godine. Izrađuje jaslice od drva, stiropora, prirodnih materijala, uz dodatak struje, te vode koja cirkulira. Jaslice i figure boja vodenim bojama. S jaslicama izlaže u Hrvatskoj (Zagrebački izlog, županijske smotre jaslica, izložbe u Etnografskom muzeju i Jastrebarskom), te u inozemstvu (svjetska izložba “100 presepi” u Rimu, adventske svečanosti u Salzburgu). U Rimu su bile jaslice napravljene ispred zagrebačke katedrale, a u Salzburgu jaslice ispred crkve Sv. Marka s prikazom Kravat pukovnije.

Franjo Škoranec, kvalificirani vatrogasac, u slobodno vrijeme izrađuje okvire za slike rezbarene iz masivnog drva, razne skulpture, topove i druge predmete. Član je udruge od 2013. godine.

Marija Tomić rođena je u Virovitici. Od najranije mladosti živi, školuje se i radi u Zagrebu. Druženje s bojama i crtežima počinje u ranim školskim danima, objavljivanjem u školskim novinama. Slikarstvo je diplomirala u Umjetničkoj školi slikanja u klasi prof. Dine Trtovca. Do sada bilježi dvanaest samostalnih autorskih nastupa i četiri na skupnim izložbama. Članica je više likovnih udruženja, a 1996. godine jedna je od osnivačica i predsjednica Udruženja likovnih umjetnika ”Artea”. Za svoj humanitarni rad dobitnica je nekoliko vrijednih priznanja.

Matija Maša Vekić rođena je 1954. godine u Metkoviću. Bavi se spisateljskim radom. Objavila je dvadeset i četiri knjige iz područje kulture i duhovnosti. Slikarstvo je učila u Zagrebu. Imala je četiri samostalne izložbe slika i više skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Jasmina Vranjković, umirovljenica, rođena 1951. godine u Zagrebu gdje se školovala i diplomirala na Pedagoškom fakultetu, Odsjek razredne nastave. Dobitnica je godišnje nagrade “Ivan Filipović” za promicanje pedagoške teorije i prakse. Za ukrašavanje školskog prostora u vrijeme adventa izradila je jaslice od prirodnih materijala koje je desetak godina izlagala u OŠ Bukovac. Hobi joj je uzgajanje cvijeća i slaganje cvjetnih aranžmana, izrada ukrasa za blagdane Božića i Uskrsa, vrtlarenje, pisanje pjesama za djecu.

Dragi Zenko rođen je u Zagrebu 1964. godine. Po zanimanju je učitelj, zaposlen u OŠ Miroslav Krleža u Zagrebu. Izradom jaslica, uz sudjelovanje svih članova svoje obitelji, bavi se dvadesetak godina. Član je Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica. Svake godine sudjeluje na Zagrebačkom salonu jaslica. Isto tako, sudionik je do sada održanih izložbi jaslica Zagrebačke županije i Grada Zagreba u Zelini, Brdovcu i Samoboru i Zagrebu. Godine 2010. i 2015. Udruga ga je izabrala da svojim jaslicama “Božić je i na Sjevernom polu” i “Obitelj”, sudjeluje kao predstavnik Hrvatske na međunarodnoj izložbi


Marija Tomić


Ivanka Prskalo

fotografije s otvorenja snimio Čedomil Gros



.