Izložba Božidara Šeremeta

BOŽIDAR ŠEREMET

Portreti za spomen – 14. 10. – 31. 10. 2013.

Portreti za spomen

Iskucavanje je stara tehnika obrade plemenitih i poluplemenitih metala. Reljefi, pa i skulpture od srebra, bakra i zlata nekad su izrađivani iskucavanjem na smoli. Srednji vijek i sakralna umjetnost prepuna je takvih predmeta (najviše od pozlaćenog srebra) kao što su kadionice, svijećnjaci, kaleži, raspela, pa i cijelih oltara izrađenih tehnikom iskucavanja. Stari su Mlečani bili vrhunski majstori u tome. Sigurno je svima poznata škrinja sv. Šimuna, iz naše povijesti, koju je izradio zlatar Franjo iz Italije, 1340.godine.

Izložbu portreta, u ovoj tehnici, napravio sam upravo zato jer je ta tehnika danas gotovo zanemarena. Izbjegavanje upotrebe skupih materijala, srebra i zlata, uvjetovano je, ali i primjereno ovom trenutku krize, no, mogućnosti izražaja u bakru gotovo su identično kao i u srebru i zlatu. Izbor portreta naših povijesnih ličnosti, za ovu izložbu, također nije slučajnost. Nisam ih birao prema kriterijima važnosti i veličine, nego prema nadahnuću koje je dolazilo iz svakodnevnih događanja.

Patriotizam u pjesmi, u riječi, u gesti, u činu, u povijesnom momentu zaokuplja mnoga srca i danas. Naši dani, koje proživljavamo, nisu ni teži ni lakši od nekadašnjih, isto tako ni odluke koje moramo donositi. Razboritost je uvijek jednako potrebna, odlučnost i hrabrost jednako su važne.

Hoćemo li znati, hoćemo li moći, hoćemo li htjeti ispuniti svoj život odgovornošću za domovinu, za budućnost naraštaja? Stoga, okrijepimo se životima naših velikana, učimo na njihovoj žrtvi, hranimo se mudrošću i razborom naše vjere jer su i oni iz nje nikli. Budimo s njima, budimo kao oni: kao kralj Zvonimir, čuvar slabih – a ne vladar, vjerni kao Kažotić, Tavelić, Mandić, Križevčanin, Stepinac, samozatajni kao Klović i Kuharić, mudri i pronicavi kao Mažuranić ili Strossmayer, strastveni kao Matoš, ili hrabri kao Zrinski i Frankopan, i odlučni kao Starčević. Neka nam naši preci budu spomen časni, neka nam budu ponos uvijek kad se predstavljamo svijetu. Upravo zbog njih nismo nepoznati narod – ni u pjesmi, ni u slici, ni u znanosti, ni u politici, ni u vjeri. Sjetimo se zato naših dragih Iliraca, narodnih preporoditelja, Gaja, Matoša, Domjanića, Mihanovića, Kranjčevića, i svih drugih koje ovdje nisam spomenuo, jer oni su nas poučili vrijednostima, i veličini našeg bića.

Okrijepimo se, stoga, njihovim riječima, sjetimo se zaboravljenih ideala, očistimo sliku naše stvarnosti, i budimo tražitelji istine. Pustimo da nam Matoš probudi vjeru i ispravnost življenja za ideale boljih dana: „O još ima u ovoj zemlji žrtvenika za naše molitve, još ima mjesta za tamjane našim idealima.“ Pustimo da nas Mažuranić pouči rodoljublju: „…nema pravog rodoljublja bez kršćanskog shvaćanja rodoljublja.“ I, ne žalimo za prošlim danima proživljenim iz ljubavi, jer oni imaju smisao u nekom drugom.

Ispišimo i mi svoje pjesme, ne za užitak i probitak nego za zalog dana kad nas neće biti, kad ćemo živjeti u sjećanjima tuđim, u djelima što ostaju, u riječima što neće nestati jer su iz vječnosti nam nepoznate, tek slućene, i citirajmo našeg Dragutina Domjanića:

„Vazda sam maštao, odviše snivao
Života ni mladosti nisam uživao
Pa sva moja mladost-pjesme su te.“

Ispjevajmo pjesme od darova koje dobismo, ne misleći na vrijednost njihovu, nego na Njega od koga smo ih dobili.
Božidar Šeremet, autor izložbe


Popis izloženih radova:

1. Portret kralja Zvonimira (? – 1089.), 32×28 cm
2. Portret bl. A. Kažotića (1260. – 1323.), 30x30cm
3. Portret sv. N. Tavelića (oko 1340. – 14. 11. 1391.), 30x30cm
4. Portret M. Marulića (18. 8. 1450. – 5. 1. 1524.), 32x28cm
5. Portret J. J. Klovića (1498. – 1578.), 32x28cm
6. Portret N. Š. Zrinskog (oko 1508. – 1566.), 32x28cm
7. Portret bl. M. Križevčanina (1589. – 1619.), 30x30cm
8. Portret I. Gundulića (8. 1. 1589. – 8. 12. 1638.), 32x28cm
9. Portret F. K. Frankopana (1643. – 1671.), 32x28cm
10. Portret R. Boškovića (18. 5. 1711. – 13. 2. 1787.), 32x28cm
11. Portret A. Mihanovića (10. 6. 1796. – 14. 11. 1861.), 32x28cm
12. Portret bana J. Jelačića (16. 10. 1801. – 20. 5. 1859.), 32x28cm
13. Portret Lj. Gaja (8. 7. 1809. – 20. 4. 1872.), 32x28cm
14. Portret bana I. Mažuranića (11. 8. 1814. – 4. 8. 1890.), 32x28cm
15. Portret J. J. Strossmayera (4. 2. 1815. – 8. 4. 1905.), 32x28cm
16. Portret P. Preradovića (19. 3. 1918. – 18. 8. 1872.), 32x28cm
17. Portret J. Runjanina (8. 12. 1821. – 2. 2. 1878.), 32x28cm
18. Portret A. Starčevića (23. 5. 1823. – 28. 2. 1896.), 32x28cm
19. Portret sv. L. B. Mandića (12. 5. 1866. – 30. 7. 1942.), 30x30cm
20. Portret S. Radića (16. 11. 1871. – 8. 8. 1928.), 32x28cm
21. Portret A. G. Matoša (13. 6. 1873. – 17. 3. 1914.), 32x28cm
22. Portret bl. A. Stepinca (8. 5. 1898. – 10. 2. 1960.), 30x30cm
23. Portret F. Kuharića (15. 4. 1919.-11. 3. 2002.), 30x30cm
24. Portret F. Tuđmana (14. 5. 1922. – 10. 12. 1999.), 51x44cm
25. Portret B. Bušića (6. 10. 1939. – 16. 10. 1978.), 32x28cm

Božidar Šeremet rođen je u Vinotoku, općina Lobor, Hrvatsko zagorje, 25. siječnja 1964. godine. U Loboru je završio osnovnu školu. Školu primijenjene umjetnosti završio je 1983. godine, odjel metal. Po završetku školovanja radi kao suradnik profesora Hrvoja Ljubića. Godine 1988. zapošljava se u zalatarskoj radionici Franje Dodića u Dubravi, u Zagrebu. Povremeno surađuje i s drugim zlatarima, a samostalno izrađuje nakit od srebra prema vlastitom dizajnu. Iste godine sudjeluje na „Salonu mladih“ u Zagrebu s tri unikatna rada od srebra. Do 2005. godine povremeno sudjeluje na manjim grupnim izložbama unikatnog nakita. Od 2005. godine počinje se intenzivnije posvećivati tehnici iskucavanja. Zaokupljaju ga portreti. Izradio je nekoliko većih portreta blaženog Alojzija Stepinca, blaženog Ivana Pavla II., te portret blaženog pape Ivana XXIII. Također izrađuje svijećnjake, krune za kipove, metalne korice za knjige. Izradio je i „Križni put“. Sada prvi put izlaže samostalno, predstavljajući 25 portreta manjih dimenzija u bakru.

fotografije s otvorenja izložbe