Izložba Darija R. Oriolija

DARIO RAFFAELE ORIOLI

Mala retrospektiva urbanih motiva – 11. 2. – 7. 3. 2018.

Slikar suptilne metafizike grada

Zagreb je oduvijek bio nepresušna inspiracija brojnim umjetnicima koji su, svatko na svoj način, u svoja djela unijeli djelić prepoznatljive atmosfere življenja vlastitog života.

Treba se samo prisjetiti minucioznih radova u tehnici bakropisa Branka Šenoe ili ilustratora Vladimira Kirina koji su pomno bilježili sve znamenitosti, jer se Zagreb njima dičio, od stare katedrale, sve do gornjogradskih palača.

Kasnije su i ostali poznati umjetnici, Ljubo Babić, Jozo Kljaković, Edo Kovačević…, u pojedinim slikama veličali njegovu ljepotu i užurbani život doba u kojemu su stvarali, iako sami nisu bili rođeni u njemu, ali su se kasnije nastanili i plodno djelovali.

U drugoj polovini prošlog stoljeća kao dosljednog kroničara velegrada valja spomenuti Matiju Pokrivku koji je često svojim crtežima, kombinacije naivizma s naturalizmom, kontrastirao predgrađa u nestajanju pred novom urbanizacijom, grandioznih građevina poput Zagrepčanke ili zgradâ Vjesnika, Cibone…

I akademski slikar Vlado Jakelić izgradio je karijeru na prikazivanju dinamičnih realističkih kompozicija što su uključivale zagrebačke prolaznike u svakodnevnim situacijama, bilo na ulici ili kafiću.

Akademski slikar Antun Mateš unio je specifičnu lirsku atmosferu, pritom vješto reducirajući ulice i trgove Zagreba u prepoznatljivoj jutarnjoj izmaglici, čineći svoje akvarele i akvatinte dopadljive širokoj likovnoj publici.

Jedan od uspješnijih slikara atmosfere glavnoga grada svakako je Munir Vejzović, koji svojim mrljama i plohama naglašene strukture, gradi intimnu ispovijest tog živog urbanog tkiva u kojemu pomiruje prepoznatljiv eksterijer s njegovim aktivnim stanovnicima.

Poznati scenograf i redatelj Željko Senečić svojim ciklusom crteža, grafika i slika na staklu dao je Zagrebu neponovljivu komornu vrijednost, hvatajući prazninu ulica i trgova gdje dominira crna ne-boja, ističući tako konture znamenitih zgrada.

Kombinirajući dvije velike ljubavi, onu prema slikarstvu i onu prema glazbi, akademski slikar Dario Orioli stvara niz desetljeća pomalo neobičan ciklus na temu Zagreba, što je vidljivo i na ovoj retrospektivnoj izložbi urbanih motiva.

Umjetnik nije opsjednut njegovim poznatim vizurama po kojemu ga pamtimo, već hvata one nama nevidljive isječke iz arhitekture, kao što je djelić zida oronule fasade u centru grada s pokojim grafitom ili veliki zeleni travnjak uz rijeku Savu, čiju gustu travu skoro da možemo i omirisati. Orioli je beskompromisni slikar koji se ne ulaguje duhu vremena, već iskreno i neposredno oživotvoruje one uspomene što su ga oblikovale kao raznovrsnog stvaraoca.

Grad Zagreb spomenik je za sebe. Bez obzira na sve režime koji su protutnjali kroz njegovu turbulentnu povijest, ostavljajući svoje prepoznatljive otiske u arhitekturi i urbanizaciji, ne opterećuje Oriolija svojim nasljeđem. Kao i većina građana doba koje je iza nas, mladi umjetnik maštao je o boljoj i pravednijoj budućnosti, uspješnoj glazbenoj i slikarskoj karijeri, novim vezama i prijateljstvima… Na njegov opus bi se mogla odlično nadovezati i grupa Azra s pjesmom 041 (Kada Zagreb izranja iz sna), jer poput vinjete hvata njegov karakter.

Upravo Orioli uspješno bilježi tu tranziciju između osamdesetih i devedesetih godina iz koje mu većina radova i potječe, i to u tehnikama ulja na lesonitu i platnu, temperama na kartonu, akvarelu, kolažima, te crtežima odmjerene linije, naglašavajući pritom samoću i otuđenje urbanog svijeta kojim je neprestano okružen. U akvarelima to postiže lazurnim, nedovršenim površinama, dok u slikarstvu u ranijim radovima koristi zasićene kromatske vrijednosti prepoznatljivog, reduciranog poteza kistom s pokojim naglašenim detaljem, dok će se u kasnijim radovima njegova paleta otvoriti prema jarkijim bojama.

Njegov opus ocrtava brza tehnika slikanja nalik nedovršenoj skici, pri čemu naslikan motiv dobiva karakteristike brutalnog izraza svedenog na likovnu srž kao odraza njegove unutarnje ekspresije i metafizičkog doživljaja grada.

Kao i svaki veći, značajniji grad i Zagreb je grad plavih uličnih tabli, reklama, grafita, kontejnera, tramvaja, automobila, prometnih znakova, zebri, mostova… Upravo svu tu ikonografiju modernog doba Orioli ovjekovječuje, dajući joj mitsku težinu koja za njega nosi duboku intimnu vrijednost i značenje.

Svebor Vidmar

Popis izloženih radova:
1. NAMA, 1984., ulje/platno, 73×60 cm
2. Spomen ploča, 1985., ulje/platno, 65×81 cm
3. Zid, 1985., ulje/platno, 41×33 cm
4. Na raskrižju, 1986., olovka, akvarel/papir, 59×83,5 cm
5. Na stanici, 1986., olovka, akvarel/papir, 59×83,5 cm
6. Na ulici, 1986., olovka, gvaš/papir, 59×83,5 cm
7. Kod katedrale, 1986., olovka, akvarel/papir, 59×83,5 cm
8. Tramvaj br. 13, 1986., olovka, akvarel/papir, 59×83,5 cm
9. Ulica bratstva i jedinstva, 1988., olovka, akvarel, tempera/papir, 83,5×59 cm
10. Na Savi, 1988., ulje/lesonit, 71×100 cm
11. Protest I, 1989., olovka, akvarel/papir, 59×83,5 cm
12. Protest II, 1989., olovka, akvarel/papir, 59×83,5 cm
13. Kod kazališta, 1989., platno/ulje, 73×100 cm
14. Na autoputu II, 1989., ulje/lesonit, 71×100 cm
15. Na nasipu, 1990., ulje/lesonit, 55×86 cm
16. Šetnja, 1990., ulje/lesonit, 51×72 cm
17. Na autoputu, 1991., ulje/lesonit, 60,5×68 cm
18. Parking, 1991., ulje/lesonit, 63,5×83 cm
19. Paška ulica, 1992., ulje/lesonit, 48×68 cm
20. Zdenac života, 1995., tempera/karton, 17,5×26 cm
21. Parkiralište, 1998., tempera/karton, 23×33 cm
22. Kasparov san, 1998., kombinirana tehnika/papir, 46,5×65 cm
23. Jutra su nedorečena, 1998., kombinirana tehnika/papir, 46,5×65 cm
24. Hoćemo legaliziranje prostitucije, 1998., kombinirana tehnika/papir, 46,5×65 cm
25. Grafiti I, 2004., gvaš/karton, 29×30 cm
26. Grafiti II, 2005., akvarel/papir, 29×30 cm
27. Diptih, 2008., kombinirana tehnika/papir, 60×80 cm

Dario Raffaele Orioli rođen je 1952. godine u Castiglioneu di Ravenna, Italija. U Zagrebu, gdje živi od najranije mladosti, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u slikarskoj klasi Raoula Goldonija 1980. godine. Bio je suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Uz slikarstvom, od 1973. godine bavi se i glazbom i sudjeovao je na nekoliko koncerata i festivala. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Zadruge likovnih umjetnika, Hrvatske glazbene unije, Hrvatskog društva skladatelja i Udruge multimedijalnih umjetnika. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Zagrebu.

Samostalne izložbe:
1982. Zagreb, Galerija Josip Račić, ulja
1983. Zagreb, SKUC, akvareli
1983. Zagreb, Galerija Studentskog centra, akvareli
1983. Zagreb, Mladost, llica 33, akvareli i crteži
1983. Zagreb, Mladost, Masarykova, akvareli
1983. Biograd na Moru, Zavičajni muzej, ulja
1984. Biograd na Moru, Zavičajni muzej, ulja
1985. Zagreb, Studio Galerije Forum, ulja
1985. Zagreb, INA-Naftaplin, ulja, akvareli
1986. Zagreb, Palainovka, ulja
1987. Zagreb, Galerija Moša Pijade, akvareli
1987. Crikvenica, Galerija na otvorenom, akvareli
1988. Zagreb, Školska knjiga, ulja
1988. Zadar, Caffe Gina, crteži
1988. Zagreb, Galerija Dubrava, ulja
1988. Crikvenica, Galerija na otvorenom, akvareli
1990. Zagreb, Izložbeni prostor Chromosa, ulja i akvareli
1992. Buzet, Zavičajni muzej Augustin Vivoda, ulja
1992. Labin, Narodni muzej, ulja
1996. Zagreb, Salon galerije Karas, ulja i tempere
1998. Zagreb, Galerija Ulrich, akvareli
2001. Poreč , Galerija Zuccato, akvareli i tempere
2005. Buzet, Zavičajni muzej Augustin Vivoda, tempere
2005. Pazin, Društveni dom, ulja i fotografije
2006. Zagreb, Izložba muzičara-likovnjaka, Galerija Roland planet, akvareli i ulja
2006. Osijek, Galerija Pegaz, ulja, tempere i akvareli
2015. Zagreb, My Project’s, Knjižnica Bogdan Ogrizović, omoti za knjižice
2019. Zagreb, Mala retrospektiva urbanih motiva, Galerija Vladimir Filakovac, ulja, tempere i akvareli

Nagrade – diplome – priznanja:
1977. Plaketa Titovi jubileji
1978. Diploma Pulski likovni usponi
1982. Trofeo e Diploma Concorso Internazionale d´Arte Citta´ di Cervia
1983. Priznanje – Brigadirski Rock maraton (za muziku)
1983. Priznanje – Polet Rock (za muziku)
1989. Premio Speciale – 40 uil Ravenna – Concorso Nazionale di pittura ’89
1994. Zahvalnica za sudjelovanje na rock večerima Ruby Tuesday “Saloon”
2006. Zahvalnica za sudjelovanje na prvoj izložbi muzičara-likovnjaka

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros