Izložba Ibrahima Bedija

IBRAHIM BEDI

Tragom ptica – 11. 11. – 29. 11. 2013.

IBRAHIM BEDI – UZ CIKLUS TRAGOM PTICA

Samostalnom izložbom Ibrahima Bedija predstavljamo jednog od najintrigantnijih suvremenih makedonskih umjetnika na polivalentnoj hrvatskoj likovnoj sceni. Ova izložba je i nastojanje da kulturnoj javnosti i likovnoj kritici s recentnim izborom iz Bedijeva bogata i raznovrsna stvaralaštva naglasimo njegove autorske vrijednosti s tematskom cjelinom rađenom u 2013. godini.

Kad kažemo da je Ibrahim Bedi intrigantan stvaralac, naglasit ćemo činjenicu da je njegovo djelo tematski raznovrsno i stilski heteregeno, da se izražava u različitim likovnim medijima – kiparstvu, slikarstvu, crtežu…, ali i da inventivno istražuje i druge medije, otkrivajući nove prostore svojega izraza i stvarajući djela jedinstvene likovne sinteze. Stoga se i njegova kiparska dionica pokazuje respektabilnom jednako kao i ova slikarsko-crtačka, te se oba medija u Bedijevu opusu isprepliću i nadopunjuju u inventivnim stvaralačkim mijenama.

No, da bismo upotpunili našu tvrdnju o intrigantnom stvaraocu, odnosno jasnije izrazili sintagmu intrigantan stvaralac, s kojom smo označili ovog umjetnika, valja nam još spomenuti i njegov pedagoški rad na Akademiji likovnih umjetnosti u Skoplju kao i obavljanje brojnih i odgovornih funkcija u različitim profesionalnim asocijacijama gdje promiče visoke standarde u likovnoj umjetnosti i kulturi. Naglašavamo tu činjenicu jer ga prviput predstavljamo hrvatskoj kulturnoj javnosti, pa stoga valja spomenuti i ostale njegove djelatnosti. Među njima svakako i ilustracije tekstova uglednih (ne samo makedonskih!) književnika u kojima je, naime, ostvario i značajan opus, te osobito sudjelovanje na venecijanskom bijenalu, uz djelovanje u grupi “Zero”, gdje je bio od 1985. do 1989. godine aktivan član.

Međutim, ono što najsnažnije određuje Ibrahima Bedija nedvojbeno je njegovo likovno stvaralaštvo, napose kiparsko, a u recentnom izboru na samostalnoj izložbi u Galeriji Vladimir Filakovac pokazuje te svoje likovne vrijednosti u slikocrtačkom ciklusu Tragom ptica, rađenom u kombiniranoj tehnici s kojom asmilira različite likovne discipline u jednu. Naglašavamo da i ova Bedijeva stvaralačka dionica otkriva autora koji koncipira djelo na postmodernističkim premisama, dakle, kultiviranim slikarskim postupkom znalački povezuje različitosti materijala i medija relativizirajući njihova “kanonska” određenja u čvrstu likovnu strukturu. Tim je postupkom u lucidnoj sintezi raznovrsnih materijala, najčešće nepravilno oblikovanih elemenata od papira, ali i drugih materijala te raznih boja (najčešće plave, smeđe, žute, crne, zelene…) i raznosmjernih crta olovkom i pastelom te poteza kistom (dugih, krivudavih, kratkih, isprekidanih, kružnih…), koncipirao svoje djelo. Naime, Ibrahim Bedi asimilira tradicijske zasade netradicijskim postupkom bliskom gdjekad i kolažu, sažimajući poznate vrijednosti u nove i drukčije, koje, pak, mijenjajući obilježja nisu izgubile svojstva na čijoj elementarnosti i gradi vlastiti postupak. A upravo tim postupkom produbljuje izražajne mogućnosti medija i mijenja njegovu likovnu vrijednost novim konotativnim nabojima u kojima čitamo i Bedijeva autorska obilježja: inventivnost, kultivirano umijeće, te izrazito poetska imaginacija.

U ciklusu Vrata ptica autor problematizira jednu veliku temu svojega stvaralaštva, ali i temu koja je duboko prožela suvremeno ljudsko postojanje determinirajući ga višeslojnim konotativnim nabojima. Među onima koji prevladavaju svakako je relativizacija svih tradicijskih vrijednosti, bolje rečeno njihova propitivanja, bilo da je riječ o onima što određuju sam likovni medij kojim se nastoji to isto izraziti, pa se i njega samoga drukčije percipira, a time i redefinira, bilo o onima koji pojmovno više nisu usklađeni s nasljeđem, jer je ispražnjeno njihovo semantičko polje kojega sada valja iznova ispuniti novim značenjskim sadržajima. Zato u ovom ciklusu Ibrahima Bedija iščitavamo to nastojanje da se u likovnom mediju produbi njegovo značenjsko polje kako bi drukčijim postupkom izrazio njegove nove mogućnosti, a u inventivnim varijacijama poantirao simboličke konotacije u začudni i poetski prostor svojega stvaralaštva.

Milan Bešlić

Popis izloženih radova:
Iz ciklusa Tragom ptica I-XXV, 2013., kombinirana tehnika/papir, 70×50 cm


Ibrahim Bedi rođen je u Skoplju 1959 godine. Fakultet likovnih umjetnosti, Odsjek za kiparstvo, završio je u klasi profesora Petra Hadži Boškova u Skoplju 1985. godine. Godine 1999. završio je poslijediplomski studij kod profesorâ Stefana Manevskog i Vasila Vasileva. Od 1985. do 1989. godine bio je član grupe “Zero”. Istodobno je 1991. godine dobio stipendiju Vlade Republike Turske za umjetnika rezidencijalnog programa na Fakultetu likovnih umjetnosti Sveučilišta “Mimar Sinan” u Istanbulu, a usavršavao se i u ateljeu svjetski poznatog arhitekta Džengisa Bektaša. Godine 1992. pod mentorstvom profesora Tomura Atagoka predaje na Fakultetu “Jildiz” u Istanbulu, ali obavlja i istraživanje u Kapadociji. Od 2002. godine radi kao docent kiparstva na Fakultetu likovnih umjetnosti. Godine 2008. izabran je za predsjednika Umjetničkog savjeta Društva likovnih umjetnika Makedonije, kada postaje i član Senata Sveučilišta “Sv. Kiril i Metodij” u Skoplju. Istodobno 2005. i 2006. godine predaje kazališnu, filmsku i televizijsku scenografiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Skoplju. Prodekan za nastavu na Fakultetu likovnih umjetnosti bio je od 2006. do 2009. godine. Od 2007. godine izvanredni je profesor kiparstva, kiparskih tehnika i crtanja, ali u isto vrijeme održava nastavu za predmete oblikovanje prostora i scenografija. Od 2010. do 2012. godine bio je ravnatelj Katedre za kiparstvo i ponovno član Senata Sveučilišta “Sv. Kiril i Metodij”. Godine 2012. izabran je za redovnog profesora. Osim kiparstvom, bavi se i slikarstvom, crtežom i kazališnom scenografijom. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja.
.

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros


(iz knjige dojmova)

Izložba je potpomognuta sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.