Izložba Ksenije Španec

KSENIJA ŠPANEC

Impresije - 10. 12. – 29. 12. 2012.

S druge strane stvarnosti

U „Esejima o fotografiji“ Susan Sontag (1933.-2004.), poznata američka esejistica i književnica napisala je da je fotoaparat produžena ruka fotografove svijesti, a da je suština fotografije u tome da mijenja i proširuje naše predodžbe o stvarnosti i o svijetu oko nas. Riječ je, dakle, o drugačijem viđenju, poimanju i prezentaciji stvarnosti, različitom od onoga kako tu stvarnost vidi ili je pak uopće ne primjećuje sav ostali svijet.

Upravo tako shvaćenu i prihvaćenu drugačiju stvarnost, nudi nam fotografkinja Ksenija Španec, članica Fotokluba Zagreb, preko svojih fotografija izloženih na ovoj, njenoj prvoj samostalnoj izložbi. Izložba je logičan nastavak njenih dosadašnjih javnih promocija najboljih fotografskih ostvarenja, kojima se je posljednjih nekoliko godina uspješno predstavljala u drugim medijima, kao što su: skupne i natječajne izložbe u Fotoklubu Zagreb, razne internetske stranice i društvene mreže, a posebno na svom fotografskom blogu.

Blog je zapravo njen osobni dnevnik, izuzetno živopisan i zanimljiv u kojem bilježi, sa svog osobnog, posebnog stajališta, viđene njenim očima i prenesene objektivom fotoaparata, njene osjećaje i razmišljanja o raznim događajima, ljudima, prirodi i životu oko sebe. Vrijednost bloga, kao umjetničkog koncepta, ogleda se i u originalnoj prezentaciji fotografski ispričanih priča jednom ili serijom fotografija, raznovrsnih motiva, koje autorica sukladno svojim zamislima oblikuje, komponira i nadograđuje i tako stvara zanimljive fotoeseje, koje najčešće obogaćuje poezijom znamenitih svjetskih pjesnika.

U svom stvaralačkom činu Ksenija ne nastoji da se njene fotografije dopadnu drugima, odnosno, da budu fotogenične. „Fotografija, i fotografiranje za mene je unutarnji poriv i potreba da izrazim svoje vizije i svoje unutrašnje borbe i dvojbe, svoja emotivna stanja. Osjećaji koji su vezani za nastanak pojedinih fotografija, određuju naslov  fotografije ili fotografske cjeline i poeziju koju zatim biram. U svakom obliku izražavanja, najbitnije su mi emocije. Tako je i sa fotografijom. Fotografiju živim već godinama i neprestano razmišljam o njoj. Imam bezbroj ideja koje ponekad moram i zapisivati, jer se neprestano rađaju nove. Ne stignem ih sve realizirati“, ističe Ksenija. Ovakav stav i pristup fotografskom činu zahtjeva mnogo truda, stalnog rada, eksperimentiranja, znanja i vještina, kako bi rezultati, naizgled jednostavni sadržavali sve elemente uspješnih fotografskih ostvarenja. Za nju je, kako sama ističe dominantna emocija, a bogati senzibilitet i istančanost likovnog rukopisa koristi kao put do maštovitih fotografija.

Na ovoj izložbi Ksenija Španec se predstavlja sa 43 fotografije u crno bijeloj tehnici, snimljenih analognim fotoaparatima na crno bijelom filmovima, snažnih autorskih izričaja. Riječ je o mozaičkom pregledu njenih najboljih fotografskih ostvarenja nastalih od 2009. do danas. „Fotografije koje ću prikazati na ovoj izložbi, snimane su u gradu. Riječ je o mojim impresijama gradskog, urbanog života, života ulice, raznih događanja i motiva. Najbrojnije su fotografije gdje su ljudi središnji motiv, ali postoje i fotografije na kojima nisu prisutni ljudi, ali se ipak njihovo prisustvo osjeća i prepoznaje na posredan način. Ovim fotografijama pokazujem svoje viđenje stvarnosti, života i stvari oko sebe, svoje emocije, svoje misli i svoje ideje. U stvaralačkom činu koristim razna izražajna sredstva, od kojih najradije koristim tehniku višestrukih ekspozicija. Izložene fotografije kreativni su dio mene, kao autorice, pa tako nose moje autobiografske karakteristike. One nisu ni pomodne ni trendovske, a po svojoj prirodi odstupaju od uobičajenih pravaca gledanja u suvremenoj fotografskoj umjetnosti, pa se nekima neke od njih možda neće ni dopasti“, ističe Ksenija.

Ksenija Španec nije završila niti jednu fotografsku školu, samouka je, puna ideja, raskošnog talenta koji je vodi prema istraživanju, eksperimentima i stvaralaštvu koje će najbolje ilustrirati svaku fotografsku rečenicu, dakle svaki kadar, koja će slijediti svjetlost ideje i koja će ideju pretvoriti u svjetlost. Slijedeći poznatu maksimu, da u likovnom djelu nije odlučujuće pitanje „što“ nego „kako“,  Ksenija Španec stvorila je široku paletu impresivnih ostvarenja i simboličkih kreacija. Teme za svoje stvaralaštvo nalazi u naizgled običnim događajima, situacijama i motivima u svom okružju.

Promatrajući njene fotografije i njen umjetnički opus, lako zapazimo, da je njen pristup fotografiji kao širokom mediju, fotografskom činu i fotografskom stvaralaštvu fascinantan, intrigantan i poučan. Za nju je fotografiranje misaoni proces, koji pretpostavlja i zahtjeva stalnu intelektualnu angažiranost autora, poznavanje povijesti umjetnosti, stalno učenje, istraživanje i eksperimentiranje, kao i znalačko komuniciranje sa povijesnim i aktualnim pravcima i stilovima fotografske umjetnosti i njenim akterima. Tako je na samom početku, kao i svaki foto amater, fotografirala sve što bi joj se našlo na putu, ali se posebno specijalizirala za uličnu fotografiju, i motive svakodnevnog života. Kasnije u svom stvaralaštvu još više  istražuje, eksperimentira i stvara u ovim i u drugim žanrovima, kao što je fotografiranje modernog plesa, umjetnina, cvijeća i slično.

Poticaje za svoje kreacije najčešće pronalazi u nadrealizmu, iako mu u potpunosti ne pripada. Otuda za svoja mnoga umjetnička ostvarenja uporišta pronalazi u avangardnoj umjetnosti i nadrealističkim umjetnicima, od kojih posebno izdvaja: mađarskog fotografa André Kertésza (1894. ∑ 1985.) i talijanske fotografe: Maria Giacomellija (1925. ∑ 2000.) i Uga Mulasa (1928. ∑ 1973.), a posebno belgijskog nadrealističkog slikara René Magritta (1898. ∑ 1967.)

„Kertesz me fascinira od prvog trenutka, svojim pomalo romantičnim prizorima grada. Kertesz nije fotograf konkretnog događaja u smislu dokumenta i informacije, kao što je to na primjer Henri Cartier-Bresson. Njegove fotografije odražavaju stanje, a ne radnju. Mario Giacomelli je jedan najpoznatijih italijanskih fotografa predstavnika italijanskog nadrealizma, čiji se radovi približuju fotografskom ekspresionizmu. Jaki kontrasti i kreativnost njegove fotografije me posebno fasciniraju. Ugo Mulas je poseban, volim njegovu filozofiju fotografije. Volim način na koji prikazuje velike umjetnike današnjice i volim njegovo razmišljanje o fotografiji. Rene Magritte je vjerojatno moja najveća inspiracija, u kreiranju nekog drugog svijeta ili bolje rečeno ∑ neke druge strane stvarnosti. Mogu reći da je moje istraživanje tog autora i njegovih djela tek počelo“, kaže Ksenija.

Ideje i fotografsku praksu, koje nam nudi Ksenija Španec sa svojim fotografijama, kako na ovoj izložbi tako i u svom širokom umjetničkom opusu, nisu vezane za prostor ni za vrijeme. One nisu dokument stvarnosti, dokument konkretnog motiva ili informacija o nekom događaju. One nam predočavaju slike s one druge strane stvarnosti. Motivi ili događaji su samo povod za njeno stvaralaštvo. Njene fotografije izložene na ovoj izložbi su samo jedan mali dio njenih, fotografijom zabilježenih i ispisanih životnih priča o našoj stvarnosti i o njenom dubokom i emotivnom doživljavanju te stvarnosti.

I to je njihova prava vrijednost, pa stoga izložbu valja pomno pogledati.

Vinko Šebrek, AFIAP
Počasni predsjednik Fotokluba Zagreb

Životopis

Ksenija Španec rođena je 1966. godine u Zagrebu. Njen interes za fotografiju seže u rano djetinjstvo, kada je sa velikim zanimanjem pregledavala i divila se fotografijama u francuskom časopisu Photo čime je postepeno razvijala interes za fotografsko učenje i bavljenje fotografijom. Međutim, fotografijom se ozbiljnije počinje baviti tek od 2005. godine, kada je kupila svoj prvi digitalni fotoaparat.
To je bio početak njenog fotografskog istraživanja, samostalnog učenja i stvaranja. Fotografira, eksperimentira, proučava djela i životopise slavnih majstora fotografije, istražuje i uči, kako bi što šire pronikla u značaj i bit fotografske slike. Iako je u svijet fotografije ušla koristeći se digitalnim fotoaparatom, od 2009. godine počinje se zanimati za analognu fotografiju. Od tada u svom radu najčešće koristi analogne fotoaparate leica i srednjeg formata, cameru obscuru, lomografski i digitalni fotoaparat. Područja njenog interesa su vezana za svakodnevni život, ljude, ulice, pejzaže, atmosferska stanja, moderne plesove i cvijeće. U Fotoklub Zagreb se učlanjuje 2007. godine u kome aktivno djeluje sve do danas, pa je tako sudjelovala u mnogim klupskim aktivnostima i izložbama, posebno na natječajnim, na kojima je ostvarila zavidne rezultate.
Izdvajamo najznačajnije uspjehe: a). 2007. godine: 1. nagrada na izložbi “Najfotografija 2007” za fotografiju ”U lovu na pticu”; 3. nagrada na izložbi “Živjela fotografija” za fotografiju ”Kišna noć”; b).2008 godine: Primljena “Kad odeš 1”; ”Kad odeš 2”; ”Kad odeš 3”; c.) 2009. godine: 1. nagrada na izložbi ”Zagreb i Zagrepčani” za fotografiju ”Zabranjeno fotografiranje” i na izložbi ”Žene snimaju“ fotografija ”Čuvar puta“; d). 2010. godine: 3. nagrada za kolekciju fotografija ”Prodavači snova 1”, ”Prodavači snova 2”, ”Prodavači snova 3”; 3 nagrada na izložbi ”Živjela fotografija” za fotografiju ”Promatrač”; 2. nagrada na izložbi ”Zagreb i Zagrepčani” za fotografiju ”Zagrebački grafiti”; 2. nagrada na natječaju ”C’est is the best” za fotografiju ”Trenutak u vremenu“; Blur magazine prvo mjesto za fotografiju ”Slijedi svoje snove“ ; e). 2011. godine: 1. nagrada na izložbi ”Najfotografija” za fotografiju ”Kišna noć”; f). 2012. godine: pohvala na izložbi ”Zagreb i Zagrepčani“. U okviru natječaja Lomografija mjeseca kojeg organiziraju fotografska udruga Organ Vida i Lomography njena fotografija Budha proglašena je u studenom prošle godine fotografijom mjeseca, a Ksenija je nagrađena lomografskim aparatom. Živi i radi u Zagrebu.

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros