Izložba Minje Bosanca

MINJA BOSANAC

Mala retrospektiva crteža – 12. 11. – 29. 11. 2012.

IZMAŠTANI PREDJELI STVARNOSTI

Još za života slikarsko djelo Minje Bosanca bilo je dobro znano i visoko je vrednovano u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, pod čime podrazumijevamo i poznavanje njegova stvaralaštva u akademskoj zajednici i zavidnu mu razinu vrednovanja među njegovim kolegama, ne samo onima u atelijerima u Medulićevoj ulici u Zagrebu! U promicanju njegova slikarstva značajan su prilog dali i likovni kritičari:Vladimir Mlaković, Juraj Baldani, Željko Sabol, Ljerka Mifka, Radovan Vuković, Marina Baričević, Elena Cvetkova, Josip Škunca i Darko Schneider, pisac uvodne studije u monografskoj knjizi o djelu Minje Bosanca tiskane u Zagrebu 2003.godine.

Na, iako malobrojnim, ali studijski koncipiranim samostalnim izložbama, kao i sudjelovanjem na skupnim, tematskim, problemskim, bijenalnim, trijenalnim izložbama, slikarstvo Minje Bosanca bilo je prepoznato po tematskoj osebujnosti i izvornosti, te, napose, po iznimnom crtačkom umijeću kojega je kritika akceptirala i naglašavala tu njegovu odliku. No, naročita pozornost pridavana je Bosančevoj imaginativnoj komponenti kao pokretačkoj energiji njegova crteža čije su ga silnice i oblikovale u jedinstvenu likovnu činjenicu. I, unatoč tome što su prepoznatljive i različite stilske sastavnice u njegovu izrazu, primjerice nadrealističke, one nisu zatomile ni potisnule likovnu elementarnost crte i boje kojima je oblikovao svoje crteže u njihovoj netaknutoj i iskonskoj čistoći likovne izražajnosti kojom je ovaj veliki i melankolični osamljenik dao dragocjen prilog hrvatskoj umjetnosti druge polovine 20. stoljeća.

“Veličinu moderne umjetnosti”, kako to formulira Henning Ritter, “čini upravo to što je zadržala individualnost i subjektivnost kao uvjete svojeg postojanja…”
Djelo Minje Bosanca, premda još uvijek nedovoljno istraženo, pa time ni adekvatno kontekstuirano u suvremnoj umjetnosti, svojom tihom i postojanom snagom izražava njegovu ljudsku i stvaralačku individualnost koju upravo čitamo u crtežima ovog likovnog pjesnika na njegovoj posthumnoj izložbi.

Milan Bešlić



Popis izloženih radova:

1. Ljeto, 1972., kombinirana tehnika/papir, 46×62 cm
2. Ljeto, 1972., kombinirana tehnika/papir, 46×62 cm
3. Ljeto, 1972., kombinirana tehnika/papir, 46×62 cm
4. Ljeto, 1972., kombinirana tehnika/papir, 57×90 cm
5. Ljeto III, 1972., kombinirana tehnika/papir, 63,5×92 cm
6. Ljeto V, 1972., kombinirana tehnika/papir, 63×92 cm
7. Ljeto/Tišina, 1972., kombinirana tehnika/papir, 63,5×92 cm
8. Srebrna glava, 1972., kombinirana tehnika/papir, 46×31 cm
9. Buđenje/Svijet u kojem živimo II, 1973., kombinirana tehnika/papir, 91,5×63 cm
10. M. Z. II, 1973., kombinirana tehnika/papir, 92×62,5 cm
11. M. Z. VI, 1973., kombinirana tehnika/papir, 90×63 cm
12. M. Z. X, 1973., kombinirana tehnika/papir, 75×69 cm
13. M. Z. XX, 1973., kombinirana tehnika/papir, 96×71 cm
14. M. Z. XXIII, 1973., kombinirana tehnika/papir, 99×59,5 cm
15. M. Z. XXV, 1972., kombinirana tehnika/papir, 90×62 cm
16. M. Z. XIX, 1972., kombinirana tehnika/papir, 90×62 cm
17. M. Z. XXXI, 1973., kombinirana tehnika/papir, 89,5×62 cm
18. M. Z., 1974., kombinirana tehnika/papir, 90×63 cm
19. Ovaj je most sagrađen posve kao luk duge. Ima l` mu sličan na ovom svijetu, moj Bože!, 1974.,
……kombinirana tehnika/papir, 57×57,5 cm
20. Moje jutro 3, 1976., kombinirana tehnika/papir, 90×62 cm
21. M. Z. XIV, II., 1976., kombinirana tehnika/papir, 98×65 cm
22. Volim te ja, volim te moja najgora, 1980., kombinirana tehnika/papir, 39,5×29,5 cm
23. Bez naziva, 1980., kombinirana tehnika/papir, 42×60,5 cm
24. Rješenje za plakat za Galeriju Galženica, 1982., kombinirana tehnika/papir, 58×58 cm
25. Dnevnik buđenja, 1982., kombinirana tehnika/papir, 58×58 cm
26. Ja u prirodi, 1982., kombinirana tehnika/papir, 57,5×57,5 cm
27. Umorne travke i ja, 1982., kombinirana tehnika/papir, 57×57 cm
28. Autobiografija, 1983., kombinirana tehnika/papir, 58×58 cm
29. Travka i ja, 1984., kombinirana tehnika/papir, 49×34 cm
30. Autoportret, 1990., kombinirana tehnika/papir, 50×35 cm
31. Travka i ja, 1994., kombinirana tehnika/papir, 42×29 cm

Minja Bosanac rođen je u Pavlovcu kraj Bjelovara 19. studenoga 1938. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1963. godine, u klasi profesora Ive Šebalja. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića od 1963. do 1969 godine. Pomogao je profesoru Hegedušiću izraditi zastor A. D. 1973. za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, a u tehnici fresco buono izveo je Bitku na Sutjesci na Tjentištu. Sudjelovao je u likovnim kolonijama u Ečkoj, Strmcu i Kumanovu. Samostalne izložbe održao je u Zagrebu 1967., 1974., 1976., 1979; u Čakovcu 1979; u Nišu 1979. i 1982. godine. Skupno je izlagao od 1964. godine u Rijeci, Subotici, Vinkovcima, Bjelovaru i Zagrebu. O njemu su pisali Darko Schneider, Željko Sabol, Ljerka Mifka, Marina Baričević, Radovan Vuković i Malina Zuccon Marić. Godine 2003. izdana mu je likovna monografija u izdanju Galerija Apedemak, Zagreb. Preminuo je u Zagrebu 2007. godine. U Galeriji Ulrich u Zagrebu 2008. godine priređena mu je Memorijalna izložba djela iz ostavštine.

fotografije s otvorenja izložbe


(iz knjige dojmova)

Izložba je potpomognuta sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.