Izložba “Mitska dimenzija grada i urbane legende”

MITSKA DIMENZIJA GRADA I URBANE LEGENDE

Izložba fotografija članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb – 6. 2. – 23. 2. 2017.


Krešimira Gojanović, Anđeo

Mitska dimenzija grada i urbane legende

Gradovi u kojima živimo slojevita su sinteza kolektivnih sjećanja iz prošlosti, ali i osobnih priča o odrastanju, generacijskim putevima kroz društvene tranzicije i transformacije prostora kojima smo svjedočili, te kroz tu dvojnost kolektivnog i individualnog, starog i novog, mita i urbane legende, nastale su priče zabilježene na ovim fotografijama, kao svojevrsno osobno putovanje svakog autora u potrazi za onim magičnim trenucima, koji predstavljaju moderni folklor neke urbane sredine.

Kao vječiti nomadi, građani putuju kroz vrijeme i prostor na samotnim prometnicama, na kojima su generacije mladih čekale prijevoz u svjetlu neonskih reklama nakon noćnih izlazaka, kao na fotografiji Andre Banovca, ili se vraćaju u daleku prošlost kroz priče o zagrebačkim coprnicama u prigušenom sjaju starinskih fenjera na fotografiji Tihomira Cirkvenčića.

Stare gradske priče pretapaju se sa psihodeličnim prizorima iz modernih reklama, pri čemu se one prenose kroz neformalna druženja poznanika u šetnjama po skrivenim uličicama, u susretu sa ispranim, od vremena rastočenim skulpturama na gradskim grobljima, u bestijariju likova na fasadama zgrada, dotičući se nekih arhetipskih tema kao što su prolaznost i protočnost vremena, onaj neopipljivi déjà vu osjećaj, kojega su naši sugrađani iz prošlih vremena ostavili iza sebe, da bi bio ponovo prepoznat u suvremenim prizorima tranzicijski devastiranih i napuštenih lokala, o kojima će se također jednom iskrojiti neke nove urbane legende, da bi se nadovezale na one prijašnje.

Gradovi tako dišu svojim pulsom u slojevima prohujalih vremena, koja su iza sebe ostavljala zapise u materiji građevina, jednako kao i u duhovnoj atmosferi nekih gradskih okupljališta, koja su danas ispunjena bogatom simbolikom, te vibriraju u našim sjećanjima, obojana finim nijansama osobnih doživljaja, uspomenama iz mladosti na prve izlaske, prve ljubavi, vjenčanja, rođenja, jednako kao i posljednje ispraćaje na gradskim počivalištima, u lokalima kroz koje smo prolazili, praćeni zaboravljenim pjesmama uličnih svirača na fotografiji Dalibora Brleka Slavenskog.

Svaka od tih osobnih priča biva utkana u ritam grada, zaustavljena u vremenu kao jedan slikoviti trenutak koji se više nikada neće vratiti, ali će ostati poput memorijskog zapisa za buduće generacije, pri čemu će se mitologija nekog grada uvijek iznova nadopunjavati i obogaćivati, pozivati nas na istraživanje, baš kao što su i autori na ovoj izložbi bili pozvani da svojim fotografijama dočaraju svoje osobne impresije, sjećanja i doživljaje.

Tako Alfred Freddy Krupa na pomalo ironičan, simbolički način prikazuje svoju sjenu ispod sjene zastave, što asocira na prolaznost različitih političkih režima, koji su također ostavljali traga i na naše građanske živote, naših suvremenika, kao i naših prethodnika, a Damir Matijević na svojim fotografijama ne bavi se prošlošću, nego daje jednu futurističku viziju brzine i dinamike, kada se starinsko tkivo grada osvijetli kroz apstraktne kompozicije, koje zazivaju duh modernih metropola.

Sabina Blažić u svojoj šetnji kroz Maksimir približava nam melankoličnu, gotovo slikarsku vizuru fluidnog drvoreda u perspektivi, a Ivana Režek na svojim fotokolažima rastače oblike u slojevima, kako bi dočarala prizore snovitih iluzija.

Sonja Šimatić obilazi stare, napuštene prostore, prazne izloge u zagrebačkoj Ilici da nas podsjeti kako je bilo nekad, a Vlasta Pastuović Aleksić fokusira se na detalje gradskih prozora i fasada, te njihovih stiliziranih struktura. Robert Štimec fotografira gradske spomenike i značajne građevine iz različitih kuteva, pod različitim osvjetljenjima, otkrivajući uvijek iznova drugačije detalje i perspektive, a Ivana Kolić kroz svoje dvije fotografije, Pogled u visinu i Pluto, dočarava nam dvojnost staroga i novoga u krvotoku svoga grada.

U svoj toj užurbanosti suvremenog života, grad je postao poput nekog živog organizma, čvorište naših susreta koje stalno buja i raste, kada građevine i ulice postaju nijemi svjedoci protoka vremena, podsjećajući nas na cikluse života kroz koje smo putovali i otkrivali prostore oko sebe, ali i unutar sebe, kroz tkanja vlastitih uspomena u dodiru sa urbanim pejzažima.

mr. art Krešimira Gojanović, ak. slik. graf.


Damir Matijević, Petar Pan stanica

Vlasta Pastuović Aleksić rođena je 1963. godine u Sisku. Godine 2016. magistrirala je slikarstvo na College of Visual Arts (Arthouse) u klasi prof. Mladena Jernejca. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Andro Banovac rođen je 1982. godine u Splitu. Godine 2006. diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Godine 2009. magistrirao je u Ljubljani postdiplomski studij Grafike na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Sabina Blažić rođena je u Zagrebu 1972. godine, gdje živi i stvara. Bavi se raznim stilovima umjetničkog izražavanja – slikarstvom, poezijom i fotografijom. Imala je nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Član je HDLU Zagreb.

Dalibor Brlek Slavenski rođen je 1974. godine u Splitu. Bavi se fotografijom, digitalnom grafikom i crtežom. Dobio je više nagrada za fotografiju, te je sudjelovao na jednoj samostalnoj i više skupnih, žiriranih izložbi fotografija u Hrvatskoj.

Tihomir Cirkvenčić rođen je 1976. godine u Zagrebu. Diplomirao je računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Slikarstvom se aktivno bavi zadnjih 15 godina, a također se aktivno bavi i art fotografijom. Član je HDLU Zagreb od 2015. godine.

Krešimira Gojanović rođena je 1970. godine u Osijeku. Godine 1993. diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a 2010. godine magistrirala je na ALUO Ljubljana – smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija. Izlagala je na 45 samostalnih izložbi i osamdesetak skupnih u zemlji i inozemstvu.

Ivana Kolić rođena je 1977. godine u Zagrebu. Školovala se u srednjoj umjetničkoj školi za primijenjenu umjetnost i dizajn, te na grafičkom fakultetu. Članica je mnogih humanitarnih projekata, ilustratorica je osam edukativnih slikovnica za djecu. Osnivač je i voditeljica InArt likovnih i kreativnih radionica u Zagrebu.

Alfred Freddy Krupa rođen je 1971. godine u Karlovcu. Na ALU u Zagrebu diplomirao je 1995. godine, te radi kao profesor crtanja i slikanja u Karlovcu. Izlagao je crteže, slike i fotografije na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, te je dobio više prestižnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu.

Damir Matijević rođen je 1970. godine u Offenbach a.M. (Njemačka). Godine 1995. završio je fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a od 1997. godine zaposlen je u Končaru. Od 2013. godine član je HDLU-a, a od 2015. godine član je HDLU Zagreb. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi fotografija.

Ivana Režek završila je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer Grafički dizajn. Bavi se slikarstvom, dizajnom i ilustracijom, te redovito izlaže na skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Sonja Šimatić diplomirana je slikarica, uglavnom slika uljem na platnu i zadnjih godina bavi se fotografijom. Imala je 3 samostalne izložbe i učestvovala je u nizu skupnih izložbi i likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu.

Robert Štimec rođen je u Pazinu 1956. godine. Po zvanju grafičar, a po statusu grafički i produkt dizajner. Bavi se fotografijom i grafičkim dizajnom, te dizajnira i izrađuje nakit u raznim materijalima. Član je ULUPUH-a od 1985. godine, a HZSU-a od 1988. godine.


Tihomir Cirkvenčić, Ritual

Popis izlagača:
1. Vlasta Pastuović Aleksić
2. Andro Banovac
3. Sabina Blažić
4. Dalibor Brlek Slavenski
5. Tihomir Cirkvenčić
6. Krešimira Gojanović
7. Ivana Kolić
8. Alfred Freddy Krupa
9. Damir Matijević
10. Ivana Režek
11. Sonja Šimatić
12. Robert Štimec


Dalibor Brlek Slavenski, Pasja muzika


Ivana Režek, Šetnja sjećanjima 2

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros



Organizator izložbe: