Izložba Nade Žiljak

NADA ŽILJAK

Skrivena srž originala – InfraredART - 1. 10. – 18. 10. 2012.

Duoslika u istraživanju infrared arta Nade Žiljak

Prirodni sustav dualizma našao je u duoslici (dvostrukoj slici ) Nade Žiljak svoju artificijelnu transpoziciju. Njome se unaprijeđuje štafelajno slikarstvo čineći ga ovisnim o visokoj tehnologiji.

Postaviti pitanje zašto bi netko slikao dvije slike u jednoj s jasnom spoznajom da se ona druga ne vidi bez pomagala visoke tehnologije, jednako je pitanju zašto bi uopće netko slikao ijednu sliku kada svaku vidljivu može jednostavno fotografirati. Odabirom gotovog motiva iz okruženja zadovoljio bi potrebu stvaranja neprirode. Upitno bi ostalo zašto  i odakle ta potreba da se bez jasnog znanstveno tehničko-tehnološkog ili egzistencijalno praktičnog cilja priroda savladava ili uravnotežuje artefaktima. Govoreći o duoslici ne izlazimo iz okvira dvodimenzionalnog (ograničenog) pogleda na prirodu koji je inovativno izveden i u slikarskoj interpretaciji Nade Žiljak. Prirodna je odlika dualizma (dan-noć, muško-žensko, toplo-hladno itd.) dobila svoju konkretnu umjetničku interpretaciju. Istraživanjem infrared arta Nada Žiljak unaprijedila štafelajnu sliku dajući joj spoznajnu vrijednost dualističkog načela.

Budući da je slikarstvo, odnosno ukupna umjetnost, objašnjiva trojedinstvom u kojem duhovnost ima jednaku vrijednost kao što je ima prirodna datost, odnosno artefakt, ono neminovno zadire u sferu tajni – trajnog vrela svih manipulacija. Tajna je vladarica života, trajni predmet  istraživanja, te se kao takva osvaja i prerađuje u visoku tehnologiju, a bilježi se u svim sferama ljudske djelatnosti i kao sveprisustvo, beskraj, vječnost, beskonačnost, promijenjivost, red, kaos, nevidljivost, itd. sa svim pripadajućim opozitima. Njezin je nazivnik nepoznanica i zato je trajni poticaj i motiv znanstvenicima, pustolovima, vizionarima, prorocima, umjetnicima. Kada se u tom svjetlu razotkrivanja tajni postavi pitanje zašto se Nada Žiljak posvetila istraživanju novih, golom oku nevidljivih prostora neboja, onda je infrared art definitivno avangardnost; prethodnica koja novim spoznajama o pigmentu, traži smisao, oblik, način, pronalazi inovativne mogućnosti njihove slikarske primjene. Obzirom na prirodu infrared arta u čijoj se domeni kreće istraživanje Nade Žiljak, štafelajna slika promaknuta je u sferu umjetnosti ovisnoj o visokoj tehnologiji, bez koje se ne bi mogla ostvariti. Time se uključila u proces suvremene likovne umjetnosti koji već više od pola stoljeća dorađuje novi likovni govor čija je gramatika, mahom, utemeljena na znanosti i visokoj tehnologiji, ali i rekonstrukciji trojedne homogenosti arta.

Koristeći spoznaju o različitom odazivu boja, slikarsko istraživanje Nade Žiljak nužno vodi u duosliku, prošireni prostor određen dvijema razinama čitanja i gledanja. Čuvajući štafelajnu sliku kao kolorističku i svaku drugu senzaciju s jedne strane, suprotstavljajući joj crno bijelu sliku “unutrašnje” visoko tehnološke gledljivosti, znači uspostaviti  homogenost. Duoslika odgovara, dakle, novim spoznajama o odazivu boja na dvije dijametralno suprotne razine čitanja; prirodnu i tehnološki sofisticiranu. Duoslika je izraz suvremenog doba izražajne podijele stvarnosti na virtualnu (tehnološki dorađenu) i stvarnu (naturalnu) svjesno izmiješanih granica. Vratiti granice na početak, gotovo je nemoguća misija, ali i zašto bi se odbacivao duh vlastita vremena i novih proširenih senzibiliteta, k tomu znanstveno-tehnološki potkrijepljenih, kada se duoslikom dosegnuo mogući put.

Dvije slike u jednoj nameću se kao raison d’etre koji autorica prilagođava svom pogledu na razotkrivenu tajnu. Tajna kao stalni misterij, pokretačica svega umjetnog, izgubila je ovim istraživanjima infrared arta Nade Žiljak još jedan od svojih, čini se, beskrajnih velova. Umjetnica ostvaruje prijenos iz prostora prirodnih činjenica u modificirani prostor umjetnosti. Ugradila je jednu prirodnu datost (razotkrivenu istraživanjima) u slikarstvo, u neobvezno područje stvaralaštva, rušeći granice slikarskog dvodimenzionalnog prostora, dajući mu virtualnu dualnost. Istraživanjem infrared arta započeta 2009., Nada Žiljak je iz nemuštog “pipanja” u sferi crno bijelog odaziva infrared čitača, dosegla do uzbudljive erotske duoslike koja izravno upućuje na složenost  čovjekovih misli i osjećaja. Duoslika se prepoznaje kao svijest i podsvijest, izgled i želja, viđeno i sanjano, prikazano i prikriveno. Erotska komponenta slikarstva Nade Žiljak imala je u ovom istraživanju infrared arta ključnu ulogu. Prema njemu usmjeravala je novu abecedu likovnog jezika koji odgovara njezinu senzibilitetu i slikopisu. Tako nastala duoslika može se odčitati kao posljedica dugogodišnje preokupacije erotskim temama.

Izvrsno poklopljena tema dviju slika u jednoj, podržava erotiku kao tajnovitu silu koja manipulira ljudima i osigurava trajnost vrste. Ako erotika, dakle, skrivačica pune istine, znači mamac i poticaj zavođenju i snažan poziv na ostvarenje punoće, onda je duoslika izraz tog mamca, ona je poziv na “virenje” u tajnu, te istodobno manipulira doživljajem cjelovitosti. Poput ranije poznate multimedije i duoslika, kao njezina inovacija, ovisna je o visokoj tehnologiji, te je instalacijske naravi. Međutim, umjetnica je sačuvala temeljnu odliku štafelajne slike, a to je njezina statičnost, i u duoslici. Premda nastaje različitim metodama rada, i vizualnom i virtualnom, vanjska i unutrašnja slika koje čine jedinstvenu duosliku su statične. Egzistiraju istodobno tek odvojenim čitačima. Ali se poput jinga i janga (iz stare kineske mudrosti) drže neraskidivo jedna uz drugu.

Skrivalice imaju ludičku fukciju jednako kao što imaju društveno-religijoznu. Tajni znakovi i šifrirane poruke postoje oduvijek, a duoslika je utemeljena na toj tradiciji, zadovoljavajući slične potrebe novim metodama. Njezine razvojne mogućnosti su postavljene pionirskim radom Nade Žiljak te ovise o daljnjem autorskom i individualnom doprinosu. (Tek radi usporedbe: kada je Bruneleschi aplicirao inovativna inžinjerska znanja o gradnji kupole u arhitekturi, netko se tada pitao o smislu te gradnje, kada je krov na dvije vode savršeno odgovarao sredozemnom podneblju. Kupola se Michelangelovom zadivljenošću i podrškom  razvila do vrhunske ljepote i opstala do ovih dana.)

Stvarati duosliku znači uspostaviti novi način upravljanja vidljivim i nevidljivim, podrediti novu spoznaju o različitom “z” faktoru pigmenta slikarskoj naravi koja suprotstavlja intimna i opća mjesta, te ostvaruje nove osjetilne, likovne i estetske užitke. Duoslika naglašava racionalnu komponentu u iracionalnoj kompoziciji. Njezini prikazi jesu i nisu, boja su i neboja, vidljivi su i nisu. Ova je tajnovitost duoslike ostvarene u infrared artu svjestan izbor umjetnice. Odabravši moguću novu metodu manipulacije odabrala je duosliku kao izraz 21. stoljeća. Dnevničko i intimno, poetsko i erotsko upleteni su u čvrsto neraskidivo klupko duoslike, koja postoji, čitali je mi ili ne. Jedna je objektivna spoznaja razorila stabilnost štafelajne slike. Granice su razbijene, sigurnost relativizirana, provokacija znatiželji moćna, manipulacija otvorena do neslučenih razmjera. Slikati ili ne slikati duosliku postaje nebitno. Otrov spoznaje je razliven.

Branka Hlevnjak

Nada Žiljak rođena je u Zagrebu 1944. godine u slikarskoj obitelji Kinert. Završila je likovnu akademiju Sveučilišau Zagrebu, te specijalizaciju 1967. iz područja ilustracije. Njena djela prikazana su u monografijama; slika (1993), (2004.) crteža (1995.), ilustracija (2003.), Haiku poezuju biblioteke „Riječ i slika“, monografija Infraredart. Radovi su prikazani na osamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu sa pratećim katalozima. Nada Žiljak je u slikarstvo uvela dualno stanje likovnog djela pod nazivom InfraredART. Autorska djela je uzdigla na razinu da prikazuju sakrivenu, nevidljivu misao – sliku, koja se jasno promatra s infracrvenom kamerom. Ta slika je nezavisna od slike koja se vidi prostim okom. Kritike, ogledi i studije o slikarstvu Nade žiljak sakupljeni su na web stranicama:

Samostalne izložbe:
1981. Zagreb, Galerija INA, Slike
1982. Zagreb, Galerija Kamensko, Slike
1982. Zagreb, Galerija Nikola Tesla, Slike
1983. Zagreb, Galerija Zagreb, Slike i crteži
1984. Zagreb, Galerija IKRO Mladost
1984. Zagreb, Galerija, Konferencija za aktivnost žena u društvenom razvoju, Slike i crteži
1988. Zagreb, Galerija Klub 42, Crteži
1988. Zagreb, Galerija Trešnjevka, Slike
1990. Zaprešić, Knjižnica Ante Kovačić, Slike i crteži
1991. Zagreb, Galerija Kontempora, Slike
1991. Zagreb Studio galerije Karas, Slike
1992. Bjelovar, Muzej grada Bjelovara, Slike i crteži
1993. Zagreb, Galerija Kontempora, Slike
1994. Križevci, Galerija Ars, Slike
1994. Budapest, OTP Bank Galéria, Slike
1994. Zagreb, Galerija Vugrin, Slike
1994. Osijek, Galerija likovnih umjetnosti, Slike i crteži
1994. Karlovac, Likovni salon Ljudevit Šestić, Crteži tušem i kistom
1994. Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, Slike i crteži
1994. Đakovo, Dijecezanski muzej, Slike i crteži
1995. Gospić, Muzej Like Gospić, Slike i grafike
1995. Zagreb, Galerija Duh, Obale pune tišine
1995. Rasinja, Galerija Škatulka, Akvareli
1995. Zagreb, Galerija Židovske općine, Na obali Galilejskog jezera
1995. Otočac, Narodno sveučilište, Slike i grafike
1995. Velika Gorica, Galerija Kordić, Na prostirci od neba i tla
1995. Zagreb, Galerija Instituta Ruđer Bošković, Slike
1995. Kairo, Muzej moderne egipatske umjetnosti
1995. Graz, Flughafen, Die Farbe im Raume der Zeit
1996. Zagreb, Društvo Podravec, Vedrina jutra
1996. Zagreb, Dom umjetnika Hrvatske, Akvareli
1996. Asbach, Museum Kloster, Dvije generacije u hrvatskom slikarstvu s A. Kinertom
1996. Pakrac, Starogradska vijećnica, Pamćenje
1996. Zagreb, Galerija Forum, Slike
1996. Vinkovci, Gradski muzej, Albert Kinert i Nada Žiljak
1996. Bihać, Galerija, Grafike
1996. Sarajevo, Galerija, Grafike
1996. Čazma, Zavičajni muzej, Crteži i akvareli
1996. Novalja, Galerija Era, Slike i akvareli, Kao vjetar kao more
1996. Rijeka, Muzej grada, Grafike (s Z. Pozaić i N. Arbanas)
1996. Parz, Künstelerzentrum, Kontakte “Grenzelos” (s grupom 91)
1997. Starigrad, Galerija Jerolim, Crteži
1997. Kijev, Nacionalni umjetnički muzej, Slike
1997. Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, V. Devidé – N. Žiljak “Haibuni”
1997. Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, V. Mc Master – N. Žiljak “Vezani za toranj”
1997. Zaprešić, Galerija Razvid, Bakropisi
1997. Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, “Tam čist pod strehom”, Ilustracije
1998. Pečuh, Müvészetek Háza, Pasteli
1998. Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, Ljubavna režanja, Ilustracije
1998. Gornja Stubica, Galerija dvorca Oršić, Pjesma o sjaju vode
1999. Piešt’any, Slovačka, Galerija MM
1999. Zagreb, Galerija FER
1999. Umag, Muzej grada Umaga
2000. Bratislava, Slovačka, Národné Osvetové Centrum
2000. Zagreb, Francuska čitaonica, Ilustracije
2000. Sv. Ivan Zelina, Nada Žiljak, Slike
2001. Zagreb, Izložba darovanih slika, K.B. “Sestre milosrdnice”
2002. Pečuh, Müvészetek Háza, Pasteli
2002. Sv. Ivan Zelina, galerija Sv. I. Zelina
2003. Opuzen, Likovni salon Opuzen
2003. Zagreb, Galerija ARS hrvatske kulturne zaklade
2003. Rijeka, galerija DAR
2004. Vinkovci, galerija Slavko Šohaj
2004. Osor, Galerija grada Osora
2004. Sv. Ivan Zelina, galerija Sv. I. Zelina
2004. Varaždinske toplice
2005. Zagreb, Vatroslav Lisinski
2005. Mostar, Salon Jelić
2006. Osijek, Likovni salon Vernissage
2006. Unešić, Župni dvor
2006. Sv. Ivan Zelina, Stalni postav
2007. Zagreb, Galerija društvo Podravec
2007. Novalja, galerija Kunkera
2007. Klek, Galerija Stećak Klek
2007. Čakovec, Muzej Međumurja Čakovec
2007. Hrvatski lječnički zbor, Hrvatsko likovno društvo
2008. Zagreb, Galerija Zeus Faber
2008. Virje, OŠ F. V. Šignjara
2009. Sv. Ivan Zelina, Zagrljaj, Infraredesign, Akrilik na platnu
2010. Šibenik, Studio galerije svetog Krševana, Infrared akrilik na platnu
2010. Zagreb, Galerija Mazuth
2010. Hvar, Loggia
2011. Paris, Be CROative, Palais Royal, Village de la Croatie
2011. Sv. Ivan Zelina, galerija Sv. I. Zelina
2011. Zagreb, Društvo Podravec
2011. Budapest, IARIGAI
2011. Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Krvavi most 2
2012. Zagreb, Galerija HKZ
2012. Petrinja, Galerija, Krsto Hegedušić

fotografije s otvorenja izložbe

(iz knjige dojmova)


(iz knjige dojmova)