Izložba polaznika tečajeva Narodnog sveučilišta Dubrava

IZLOŽBA POLAZNIKA TEČAJEVA NARODNOG SVEUČILIŠTA DUBRAVA

22. 5. – 1. 6. 2017.


Sandra Rubić (46 god.)

Kreacija kao smisao postojanja umjetnosti

Umjetnost je definitivno proizvod kreativnog uma. To je vještina koja se stječe promatranjem, učenjem i praktičnim radom. Da bismo se uopće mogli baviti tom djelatnošću, za to nam je potreban tajni sastojak – talent, Božji dar koji smo preko gena naslijedili od naših roditelja.

U pogrebnim tekstovima starog Egipta prvotno se vjerovalo da je srce središte čovjekove svijesti i uma koja opstaje čak i nakon smrti. I u antici su zabilježeni brojni pokušaji lociranja sjedišta ljudske osobnosti i to u srcu, u utrobi, u mozgu itd.

Sam otac medicine, Hipokrat iz 5. i 4 stoljeća pr. Kr., ustvrdio je da je mozak tumač svijesti u kojem se nalaze svi naši osjećaji u rasponu od tuge i boli, pa sve do radosti i veselja.

Još jedan aleksandrijski liječnik i anatom, Herofil iz 4. i 3. stoljeća pr. Kr. ugrubo je opisao strukturu ljudskog mozga i na temelju svojih saznanja, premjestio je sjedište ljudske duše upravio u mozak.

Galen iz Pergama, iz 2. stoljeća n. e., slično je kao i Platon vjerovao u trodijelnost ljudske duše. Po njemu su glavna središta bila u srcu, jetri i mozgu. Prirodni duh koji se nalazi u jetri, u srcu se oplemenjuje i pretvara u životni duh, koji s krvlju dospijeva u mozak, gdje se transformira u duševni duh. Njegovo se učenje održalo sve do 17. stoljeća, jer nije bilo u suprotnosti s kršćanskim naukom o poimanju duše.

Sv. Augustin, iz 4. i 5. stoljeća n. e., zaključio je da čovjek nije samo tijelo ili samo duša, već da se sastoji iz duše i tijela.

Poznati psiholog Carl Gustav Jung pod pojmom duše (Anima) smatrao je upravo psihološku funkciju veze između svjesnog i nesvjesnog.

Prema novijoj teoriji skupina psihologa sa Sveučilišta Yale smatra da se duša nalazi u predjelu očiju. Poznata nam je uzrečica da su oči prozor i ogledalo duše.

Na tu temu zanimljiva je i priča glasovitog izumitelja Nikole Tesle o susretu s jednom neobičnom golubicom u Americi: “… A onda, jedne noći dok sam u mraku ležao u krevetu i kao i obično rješavao neke probleme, uletjela je kroz otvoren prozor i stala na moj stol. Znao sam da sam joj potreban. Gledao sam je i znao sam da mi želi reći da će umrijeti. A onda, kad sam to shvatio, vidio sam svjetlo u njezinim očima, snažan snop svjetlosti.”

U posljednje vrijeme, zahvaljujući novim tehnologijama, istraživanje mozga postalo je jedno od najzastupljenijih interdisciplinarnih područja znanstvenog istraživanja, jer se njime bave biolozi, medicinari, psiholozi, fizičari, informatičari, matematičari i filozofi.

Strukturu mozga dijelimo na pet glavnih dijelova: veliki mozak, srednji mozak, mali mozak, međumozak i produženu moždinu. Svaki od njih ima određenu funkciju. Veliki mozak, koji me trenutno najviše interesira, zadužen je za inteligenciju, pamćenje, mišljenje, učenje i kontroliranje našeg ponašanja. On upravlja pokretima i osjetima.

Veliki mozak dijelimo na lijevu i desnu stranu, tj. hemisferu, koje imaju različite funkcije. Smatra se da je lijeva strana odgovorna za logiku, govor, pamćenje, analitičnost, objektivnost, racionalnost i znanost, dok je desna za intuiciju, apstrakciju tj. umjetnost.

Desna strana je kreativna. Ona prikuplja informacije na temelju slika nego riječi. Zadužena je za boje, glazbu, za prepoznavanje ljudi, mjesta i objekata. Ljudi kod kojih je desna strana mozga razvijenija odlikuju se kreativnošću, intuitivnošću i maštovitošću, te imaju snažno razvijenu podsvijest, pri čemu dobro uočavaju cjelovitu sliku. Osjetljivi su, subjektivni i dobro se snalaze u prostoru.

Lijeva strana mozga upravlja desnom stranom tijela i obrnuto, desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela. To znači da kada namignemo lijevim okom da radi desna strana našeg mozga i obratno. Većina ljudi koja piše desnom rukom znači da ih tada kontrolira lijeva strana mozga.

No, ono što čovjeka bitno razlikuje od ostalih živih bića jest čeoni režanj (središte osobnosti) koji se nalazi u velikom mozgu i obuhvaća trećinu moždane kore. Odskačemo i od ostalih živih bića, jer imamo ubjedljivo najveći mozak u odnosu na veličinu tijela koja iznosi ukupno 2% tjelesne mase.

Upravo je umjetnost jedna od djelatnosti koja ljudsku vrstu izdvaja od ostalih oblika života. Čovjek je taj koji svojim umijećem i oblikovanjem mijenja i pokorava sredinu u kojoj živi, pritom joj utiskujući svoj prepoznatljivi, estetski identitet.

Bavljenje umjetnošću iziskuje bistar fokus, analizu, strpljivost, hrabrost, vještinu duha i samokritiku koja će zadane likovne elemente moći uspješno uravnotežiti u čvrstu kompoziciju, jačajući pritom samopouzdanje i ljubav prema životu, iscjeljujući dušu i povezujući nas s vlastitom prirodom.

Možete biti dijete, samouk autor ili akademski umjetnik, ali da bi umjetnost bila dobra, ona mora biti iskrena i autentična. Kad se dosegne zavidna razina stvaralaštva, zanimljivo je kako iz kaosa nabacanih linija, ploha, tekstura ili boja na kraju nastaje suvisla cjelina u kojoj se svi elementi isprepliću i nadopunjuju. Tako i radovi postaju ekspresivne zabilješke određenog trenutka naših misli i osjećaja koji će već sutra biti dio neke naše intimnije prošlosti.

Gledajući s neusiljenim odmakom na prijašnje izložbe radova polaznika Narodnog sveučilišta Dubrava, može se slobodno ustvrditi da brojni polaznici naših likovnih i etnoradionica polako, ali sigurno, stječu potrebne vještine i znanja otkrivajući pritom prepoznatljivi, vlastiti izričaj. Tome su svakako pridonijeli iskusni voditelji radionica koje su svoje nastavne programe usavršili, unijevši pritom svjež i ležeran pristup, stavljajući pred polaznike, postepeno, sve teže i teže zadatke, tjerajući ih neprestano na promišljanje i samokritiku.

Najteže je u početku probiti led, jer kao što znamo, mogućnosti je puno, a očekivanja su velika. Vidljivi rezultati sigurno se neće dogoditi na prvom satu nastave, već uglavnom kasnije, kada se pojedinci opuste, srode se s prostorom u kojem djeluju, zadanim materijalom, temama, ali i karakterom voditelja.

Glavni je cilj radionica osposobiti pojedinca za daljnji, samostalni kreativni rast. Polaznik pritom otkriva kakve ga teme privlače čime će lakše doseći svoj potencijal. Kada kvaliteta forme zamjieni sadržaj, postavši tako upečatljivim likovnim znakom, znamo da smo na dobrom putu. Bit umjetnosti nije imitacija, već kreacija zadanih ili slobodnih formi bez obzira na medij. Ne kaže uzalud stara latinska poslovica: Bez muke nema nauke.

Da bi rezultati bili vidljivi potrebno je puno vježbati i raditi na sebi kako bi nam se duh mogao otvoriti prema prirodi, onoj vidljivo i nevidljivoj. Tada nastupa mentalna vizualizacija djela koja je bitna osnova za njegovu izradu. Uglavnom, nikada ne uspijemo napraviti ono što smo prvotno zamislili, već je to hvalevrijedan impuls za neki novi, imaginarni svijet u kojem će se prilikom njegove realizacije kad-tad dogoditi nenamjerna pogreška. Upravo će se iz tog slučaja, ako ga uspješno prevladamo svojim likovnim iskustvom, nastati prava umjetnost. Prava umjetnost koja oplemenjuje ovaj nemiran svijet.

Svebor Vidmar


Zenona-Dorota Kale (67 god.)


Veronika Trčak (55 god.)


Marica Šehović (71 god.)

CRTANJE I SLIKANJE

Voditelji: Marcela Munger, akademska slikarica
Svebor Vidmar, prof. likovne kulture

Polaznici:
Karla Brcković (13 god.), Terra Tišljar Ciglar (13 god.), Karla Čapić (12 god.), Igor Dupalo (42 god.), Erika Erjavec (8 god.), Jožica Hajster (40 god.), Ivona Kučiš (9 god.), Ema Kuleš (11 god.), Marina Kuna (50 god.), Leonarda Lepčević (13 god.), Noa Lukić (9 god.), Tea Marković (13 god.), Emma Mršić (30 god.), Anđelina Norac-Kljajo (9 god.), Ana Novosel (30 god.), Nikolina Palić (10 god.), Dražen Petrović (50 god.), Emma Petvajdić (8 god.), Mihael Picak (12 god.), Sandra Rubić (46 god.), Patricija Sedlić (11 god.), Nika Skendrović (14 god.), Lara Sremec (12 god.) i Karlo Tot (16 god.).

Polaznici treće životne dobi:
Zdravko Čigir (58 god.), Zenona-Dorota Kale (67 god.), Branko Milovanović (64 god.), Gordana Steković (62 god.), Marica Šehović (71 god.), Štefanija Šimunić (70 god.), Veronika Trčak (55 god.) i Ljiljana Zovak (59 god.).


Noa Lukić (9 god.)


Karlo Tot (16 god.)


Dražen Petrović (50 god.)

MALA ŠKOLA PRIMIJENENE UMJETNOSTI

Voditeljice: Ana Jakić Divković, akademska grafičarka
……………….Janja Jukić, odgajateljica

Polaznici predškolske skupine:
Veronika Antolović (5 god.), Vigo Čorko (6 god.), Mirna Franz (7 god), Karin Gombač (7 god.), Vedran Kajfeš (7 god.), Josip Kljajić (7 god.), Petra Krizmanić (6 god.) i Petra Perković (6 god.).

Polaznici osnovnoškolske skupine:
Gita Blažičević (8 god.), Dorotea Jurković (9 god.), Neira Kajkuš (8 god.) i Mia Teskera (7    god.).


Neira Kajkuš (8 god.)


Petra Perković (6 god.)


Petra Krizmanić (6 god.)

MALA ŠKOLA ILUSTRACIJE I STRIPA

Voditelji: Sanja Pribić, akademska grafičarka

Polaznici:
Ivan Brekalo (13 god.), Lucien Pilaš (10 god.) i Antonio Smolčić (12 god.).


Antonio Smolčić (12 god.)


Ivan Brekalo (13 god.)

TEČAJ DIGITALNE FOTOGRAFIJE

Voditelj: Darko Bavoljak, fotograf

Polaznici:
Nika Čavlović (13 god.), Martina Gogić Habjanec (15 god.) i Dora Mađarić (13 god.).


Nika Čavlović (13 god.)


Dora Mađarić (13 god.)

BAŠTINARNICA – oslikavanje svile

Voditeljica: Verica Stepić, optičar (strukovni prof.)

Polaznici:
Biserka Harapin (52 god.), Roseana Klarica (61 god.), Sanja Karatović (52 god.), Darjana Kolarević (73 god.) i Marija Morožin (30 god.).


Sanja Karatović (52 god.)

EKOKLUB NS DUBRAVA

Voditeljica: Smiljana Baran, učiteljica razredne nastave

Članovi Ekokluba:
Paola Dropuljić (12 god.), Filip Gojković (12 god.), Ivor Grubišić (11 god.), Andreja Kirin (12 god.), Matija Lacković (12 god.), Marko Novak(12 god.) i Ivana Ostroški (12 god.).


Matija Lacković (12 god.)

IZRADA PAŠKE ČIPKE

Voditeljica: Veronika Filipec

Polaznici:
Jagica Antolović (53 god.), Cvjetanka Božanić (60 god.), Loredana Dugonjić (56 god.), Marija Gredelj (67 god.), Mirzeta Hrnjić (58 god.), Agneza Horvat (67 god.), Aneta Karakaš (59 god.), Ivana Kuzle-Jakovljević (40 god.), Mira Lulić (50 god.) i Anita Sever-Koren (49 god.).


Anita Sever-Koren (49 god.)

ŠKOLA ČIPKE NA BATIĆE

Voditelj: Igor Beroš

Polaznici:
Cvjetanka Božanić (60 god.), Goranka Čolić (55 god.), Slavica Čutura (50 god.), Loredana Dugonjić (56 god.), Andrea Funarić (36 god.), Marija Gredelj (67 god.), Agneza Horvat (67 god.), Renata Kašnjar Putar (47 god.), Ines Palijan (51 god.) i Vesna Primorac ( 55 god.).


Agneza Horvat (67 god.)

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros