Izložba Vlade Marteka

VLADO MARTEK

Grafički opus 1978. – 2017. – 4. 6. – 28. 6. 2018.
40 godina manifestacije Likovni život Dubrave

Grafički opus 1978. – 2017.

Slučajno ili ne, opus se vremenski podudara s jubilejom Likovnog života Dubrave. (Sudjelovao sam od druge izložbe, 1979. godine). Uz to rečeno, stanovao sam u Dubravi 40 godina, na kućnom broju 40. (Numerologija može biti poetična i intrigantna.)

Kroz svu grafičku produkciju zamjetna je latentna ikonofilija, premda postoji segment takozvanih lingvističkih grafika, što je nesumnjivo refleks poezije kao mog matičnog medija u umjetnosti. Tijekom vremena nastalo je 7 grafičkih mapa (mahom u tehnici sitotiska), nekoliko grafika u kolektivnim mapama (npr. u izdanju Moderne galerije, Zagreb, mapa Croatian Art forces: Proljeće 92., ili mapa Otklon, 1996. godine ). Dvije grafičke mape nastale su u sklopu projekta niza samizdata: mapa Neću, 1985./1986, te mapa Teorijske grafike, 1995 godine. U početnim godinama grafike u sitotisku bile su izvedene kao serija Pjesničkih agitacija (1978. – 1983.) na formatu A4 u minimalističkoj crno-bijeloj ili crvenoj izvedbi, namijenjene uličnom fasadama. Potom, u A4 formatu kao umnoženi radovi za časopis-katalog MAJ 75 (koji je izdavala Grupa šestorice autora od 1978. do 1984. godine), ili grafike kao korice tekstualnih samizdata (od 1982. do 1995. godine). Dakle, alternativne forme predstavljanja s time da je određeni broj grafika “završio” na koricama raznih inozemnih ili domaćih publikacija, kao ilustracije ili podloge za filmski plakat; uz jednu grafiku iz 1992. godine koja se našla u čitanci za 6. razred. Dio grafika (i mapa) tiskan je u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj.

Ovaj izbor za izložbu pokazuje kako konstantnost motiva, piktograma, tema, tako i stalnu prisutnost istih boja, naime arhetipskih boja alkemije i uz njih određene simbolike. Alkemija je metafora za duhovne preobrazbe, a do mene je to korištenje stiglo – nesvjesno. (Simbolika boja odnosi se na čitavi moj likovni opus).

Grafike su jedna od mojih mnogobrojnih medijskih strategija mentalnog pristupa umjetnosti. Ako je primarna ideja o umjetnosti kao mentalnoj (i filozofskoj dionici kao utjecaju konceptualizma i prije: M. Duchampa), onda je evidentno inzistiranje na izabranom, određenom broju elemenata i eksperimentalnih postupanja. Grafički opus kao dostupan medij na svoj poseban način uokviruje lepezu umjetničkog svaštarenja, eda bi se reklo kako je: prvo, razmjena svijeta neprikosnovena i drugo, kako je likovnost kao univerzalni jezik (poput glazbe) medij komunikacije, par exellence.

Osim demokratičnosti samog medija grafike, postoji i snažan izražajan maniristički aspekt umnožavanja i distribucije koji desakralizira i relativizira patetiku originala (“u doba tehničke reprodukcije” – W. Benjamin). Uz moju filozofiju umjetnosti i književnosti tehnika grafičke reprodukcije je “bogom dana”. Mogao bih ovom prigodom dodati nekoliko točaka iz moje poetike.

  1. Važno je što umjetnik misli o sebi.
  2. Krucijalna je odluka (usudi se znati…).
  3. Simptomatičan je naglasak (na čemu je umjetnikova pažnja).

Ne mogu ne dotaknuti uspomenu na odličnu i plodonosnu suradnju u tiskanju grafičkih mapa s Rankom Horetzkyjem, u njegovu ateljeu Brane Horvata. Većina grafičkih mapa i grafika nalaze se u Grafičkoj zbirci NSK u Zagrebu kao darovana ili otkupljena djela.

Vlado Martek

Crtica o manifestaciji Likovni život Dubrave i umjetniku Vladi Marteku

Manifestacija Likovni život Dubrave ove godine slavi 40. obljetnicu neprekidnog ostvarivanja. Pokrenuo ju je dugogodišnji novinar Vjesnika, likovni kritičar Josip Škunca, ne bi li potaknuo brži razvoj zagrebačke umjetničke likovne produkcije, profesionalne ili amaterske, koja je svojim dostignućima ubrzo zavrijedila pozornost publike i struke. Na takvim izložbama često su izlagali umjetnici kao što su: Vladimir Filakovac, Ljerka Filakovac, Vatroslav Kuliš, Miro Vuco, Marcela Munger, Svjetlan Junaković, Antun Krešić, Mladen Peranić, Nikolina Ivezić…

Među izlagačima bio je i konceptualni umjetnik Vlado Martek. Proslavio se kao član Grupe šestorice autora. Stoga je pozvan da svojim izlaganjem uveliča ovu važnu obljetnicu manifestacije koja je svojim kontinuiranom i raznovrsnom umjetničkom produkcijom obogatila kulturni život Dubrave, ali i samog grada Zagreba.

Vlado Martek, osim što je živio u Dubravi, cijeli svoj radni vijek proveo je kao djelatnik Knjižnice Dubrava. Bio je i član savjeta Galerije Vladimir Filakovac od 2012. do 2016. godine, te je svojim nesebičnim zalaganjem i dobronamjernim savjetima pridonio razvoju Galerije kao kulturnog epicentra izlagačke aktivnosti Dubrave. Martek je također i dobar poznavatelj naše amaterske likovne scene, koju je poticao, pišući brojnim autorima predgovore i organiziravši izložbe u čitaonici koja djeluje u sklopu Knjižnice Dubrava.

On je uistinu osebujna ličnost širokog spektra znanja, iskustava i interesa, čovjek koji u svemu pronalazi smisao i neku višu istinu. Odrastao je na djelima Duchampa, Maljeviča, Beuysa, Kleina, Fluxusa, Majakovskog, Rilkea, Rimbauda, Kamova, Kafke… Za njega je umjetnost alat kojom se mogu izraziti određene pozitivne ideje koje utječu na oblikovanje boljeg društva. U radovima često koristi parole, upozorenja, pitanja ili naredbe ne bi li usmjerio pažnju na one vrijednosti koje uvijek donose plod. Između ostalog, on izlazi iz svojstva svjedoka vremena, te svojim umjetničkim angažmanom postaje bitan čimbenik naše, ali i svjetske suvremene likovne scene. Nije bezrazložno naglasiti da su upravo njegova djela po brojnosti najzastupljenija u stalnom postavu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Martek je u biti pjesnik koji slika riječima određene situacije, ne bi li u pojedincu izazvao misaonu revoluciju duha. Onu nenasilnu revoluciju koja iskonski mijenja čovjeka iznutra, poštujući pritom sve različitosti i posebnosti. Često u svojim djelima koristi i kontraste. Za njega ne postoje sive zone, već sve dijeli na pozitivno ili negativno, smisleno ili besmisleno, za ili protiv. To je također vidljivo kad koristi boju, često crvenu, uz crnu ne-boju. Na pojedincu leži odluka koji će put odabrati. Tu slobodu likovnog izražavanja Martek koristi odgovorno, povezujući na prepoznatljiv i upečatljiv način likovni izričaj s granama kao što su filozofija i književnost. Na tom dugom putu svog mentalnog razvoja anarhista, nihilista i buntovnika, zamijenio je idealist, prosvjetitelj i mistik Martek.

Današnji pojedinac razapet je između vjere u ništavilo, vjere u novac, vjere u slavu, vjere u moć… Svi ti zadani okviri su nam medijski nametnuti. Unutarnji okvir predstavlja naš životni vijek koji se svim silama nastojimo produžiti, zaboravljajući pritom na vječnost. Zatim imamo vanjske okvire koje čine granice. Počevši od vidljivih granica među državama koje su oduvijek bile kamen spoticanja u dobrosusjedskim odnosima, sve do onih nevidljivih, poput netolerancije, mržnje, predrasuda…

Upravo takav svijet Martek na jednostavan, ali i kritički način prikazuje već godinama, podsjećajući nas na sve te podjele i razdijeljenosti kao glavnih uzročnika zla i nepravde na ovome izmučenome svijetu kojega neprestano gazi čizma globalizma.

Martek, premda autodidakt, u jednom je intervjuu izjavio da je samo 10% umjetnik, a zatim sve ostalo. To ga i čini drugačijim i posebnijim stvaraocem u odnosu na sredinu u kojoj djeluje, jer njegovo polje interesa izlazi izvan okvira zadanih pravila, pokušavajući uvijek doseći više sfere umjetnosti koje se kreću prema autentičnoj duhovnosti.

Svebor Vidmar

Popis izloženih radova:
1. Pjesničke agitacije, 1978./1983., sitotisak, 29×21 cm, vlastito izdanje, Zagreb
2. Grafiti, 1982., sitotisak, 29,7×21 cm
3. Paleta, 1985., sitotisak, 69×49 cm, izdanje Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb
4. Iz grafičke mape Neću, 1985./1986., sitotisak, različite dimenzije, vlastito izdanje, Zagreb
5. Plakat izložbe u galeriji DDT, 1987., sitotisak,  69×49 cm, izdanje DDT, Zagreb
6. Glava-ptica-embrio, 1992., sitotisak, 46×66 cm, u sklopu kolektivne mape Croatian Art forces, proljeće 92., izdanje Moderna galerija, Zagreb
7. Glava i stup, 1992., sitotisak, 42×35 cm, vlastito izdanje, Zagreb
9. Pjesnik i predpjesnik, 1993., sitotisak, 43×59 cm, vlastito izdanje, Zagreb
9. Maternica, 1994., sitotisak, 46×66 cm, u sklopu kolektivne mape Otklon, izdanje Moderna galerija, Zagreb
10. Iz grafičke mape Teorijske grafike, 1995., sitotisak, 35×42 cm, vlastito izdanje, Zagreb
11. Iz grafičke mape Teorijske grafike (Derrida), 1995., sitotisak, 35×42 cm, vlastito izdanje, Zagreb
12. Nebo oko čovjeka, 1997., litografija, 50×66 cm, izdanje URDLA, Lyon
13. Zemlja, 1997., litografija, 50×66 cm, izdanje: URDLA, Lyon
14. Iz grafičke mape Sjever – Jug (s Igorom Rončevićem), 1995., sitotisak, 33×35 cm, izdanje Atelier Brane Horvata (Horetzky), Zagreb
15. Iz grafičke mape Lingvističke grafike, 2004., sitotisak, 49×69 cm, izdanje Atelier Brane Horvata (Horetzky), Zagreb
16. Shakespeare među nama, 2005., sitotisak, 70×100 cm, u sklopu kolektivne mape Love it or leave, izdanje Rene Block, Berlin
17. Želim biti odgovoran…, 2008., sitotisak, 47×32 cm, izdanje P.A.R.A.S.I.T.E, Ljubljana
18. Iz grafičke mape Trieste invisibile, 2011., sitotisak, 42×32,5 cm, izdanje Studio Tommaseo, Trieste
19. Iz grafičke mape Odrasli ženski dječak, 2012., sitotisak, 37×50 cm, izdanje IRWIN, Ljubljana
20. Iz grafičke mape Sjeti se života, 2016., (Hommage: Boris Demur), sitotisak, 40×29 cm, izdanje ALU Zagreb i NSK Zagreb
21. Čitajte Gorgonu, 2016., sitotisak, 29,7×21 cm, izdavač: Institut za istraživanje avangarde Zagreb
22. Neću, 1979./2017., sitotisak, 48×68 cm, vlastito izdanje, Zagreb
23. Izbor korica za samizdate, 1983./1995., sitotisak, različite dimenzije, vlastito izdanje, Zagreb

Vlado Martek (Zagreb, 1951.), pjesnik, konceptualni umjetnik, slikar i esejist. Diplomirao je književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1976. godine. U početku se bavio vizualnom i konkretnom poezijom (imenovanom: predpoezija), a od sredine sedamdesetih – konceptualizmom, akcionizmom (s Grupom šestorice autora), umjetničkim knjigama te out of printom (22 samizdata, leci, plakati, razglednice). Od početka osamdesetih bavi se slikarstvom, kiparstvom, grafikom, land artom. U Beču izlaže na velikoj izložbi: Zeichnen im Fluss, u Museumu des XX Jahrhunderts, 1990. godine. Tijekom 1997. boravi u Lyonu gdje priređuje izložbu. Piše tekstove o poeziji, tekstove i kritike o likovnim praksama. U posljednje vrijeme vraća se projektima u duhu konceptualizma i bavi se fotografijom kao konceptualnom formom. Objavio je šesnaest knjiga – od zbirki poezije, zbirke tekstova i insceniranih fotografija do knjiga eseja o suvremenoj umjetnosti, sedam samostalnih grafičkih mapa, te dva koautorska izdanja. Godine 2002. izašla je monografija: Martek – fatalne figure umjetnika, autora Miška Šuvakovića. Retrospektivna izložba u Modernoj galeriji u Zagrebu (Vlado Martek: 1972-2007.) održana je 2008. godine. Samostalno je izlagao u Berlinu, Pragu, Parizu, Beču… Tri djela iz faze konceptualističke prakse nalaze se u zbirci Muzeja Pompidou u Parizu.
Dosad je objavio sljedeće knjige: Imajte me. Ap. art, Kranj, 1995., Akcije pisanja: bol u tekstu, 1977-1996., Naklada MD-SCCA, Zagreb, 1997., Volim čitati poeziju, Naklada MD, Zagreb, 2001., Pazi oštri tekstovi, Horetzky, Zagreb, 2005., Neprilagođeni: eseji iz likovnosti, MH, Zagreb, 2005., Predpoezija, HDP-Durieux, Zagreb, 2006., Pazi tužni radovi, Muzej lapidarium, Novigrad, 2007., Pred-antologija. Zavod P.A.R.A.S.I.T.E., Ljubljana, 2008., Konceptualistička poezija, MSU, Zagreb, 2010., Poezija se piše poniznošću, DHK, Zagreb, 2010., Poezija u akciji. DELVE, Zagreb, 2010., Manija za sonetima, DAF, 2014., La poesia si scrive con umilta, Novazzano, 2015., Pripremanje za poeziju, Algoritam, Zagreb, 2015., Bježanje od poezije, Orion Art, Beograd, 2017.
Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu i Rovinju.

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros


.